Krastavcem do zdravlja i ljepote

Uvod

Hranjivi i ukusni krastavci pogoduju zdravlju i ljepoti pa pozitivno djeluju na jetra i žuč te jačaju i zatežu kožu. Krastavci se uzgajaju već više od 4000 godina i među najstarijim su povrtnim kulturama. Izvorno potječu iz Indije odakle su preko Egipta i Grčke dospjeli u Sredozemlje, a potom i na sjever Europe. Zbog svoje hranjivosti, ali i osvježavajućeg učinka, posebno su bili omiljeni u antičkoj Grčkoj i Rimu. Tako su Grci u počast krastavaca promijenili ime grada Mekone (grad maka) u Sikyon (grad krastavaca), a za vrijeme rimskog cara Tiberija postojali su svojevrsni putujući staklenici s krastavcima zahvaljujući kojima su se vojnici i na osvajačkim pohodima osvježavali sočnim plodovima. No, iako sadrže i više od 95% vode, krastavci nisu samo osvježavajući već imaju i znatnu nutritivnu vrijednost. Primjerice, 100 g krastavca sadrži oko 95 g vode, 2 g ugljikohidrata, 0,5 g bjelančevina i 0,2 g masti, dosta kalija, fosfora, kalcija, magnezija, vitamina C te vrijedne količine provitamina A, vitamina E, folnu kiselinu i enzime.