Posljedice visokog krvnog tlaka

Visoki krvni tlak (hipertenzija) može godinama polagano činiti štetu vašem tijelu prije pojave prvih simptoma. Visok krvni tlak o kojemu ne vodite brigu može uzrokovati invaliditet, pogoršati kvalitetu života pa čak i dovesti do fatalnog srčanog udara. Donosimo vam moguće komplikacije visokog krvnog tlaka koji se učinkovito ne kontrolira.

Oštećenja arterija

Zdrave arterije su fleksibilne, jake i elastične. Njihova unutrašnjost je glatka, tako da krv slobodno teče i opskrbljuje vitalne organe i tkiva odgovarajućim hranjivim tvarima i kisikom. Ako patite od visokog krvnog tlaka, postupno može doći do sljedećih problema.

Arterijska oštećenja i sužavanje

Visok krvni tlak može oštetiti stanice arterija i njihovu unutrašnjost. Stjenke arterija postaju krute i debele, a to oboljenje se zove ateroskleroza. Masti iz prehrane ulaze u krvotok, prolaze kroz oštećene stanice i nakupljaju se u arterijama. Te promjene mogu dovesti do blokade dotoka krvi u srce, mozak, bubrege, ruke i noge. Šteta može izazvati niz drugih problema, kao što su bolovi u prsima, srčani udar, zatajenje srca, zatajenje bubrega, moždani udar, blokadu arterija u nogama ili rukama, oštećenja očiju i aneurizma.

Aneurizme

Tijekom vremena konstantno visok tlak počinje oslabljivati arterije i dolazi do formiranja izbočina. Te izbočine mogu puknuti i izazvati unutarnja krvarenja koja su opasna po život. Aneurizma se može formirati u bilo kojoj arteriji u vašem tijelu, ali se najčešće formira u aorti koja je najveća arterija u vašem tijelu.

Oštećenja srca

Vaše srce pumpa krv kroz cijelo tijelo. Nekontrolirano visok krvni tlak može oštetiti zdravlje srca na različite načine.

Koronarna arterijska bolest

Koronarna arterijska bolest utječe na arterije koje srčani mišić opskrbljuju krvlju. Arterije postaju sužene i krv ne može slobodno teći kroz njih. Kada krv ne može slobodno teći, tada možete osjećati bolove u prsima, doživjeti srčani udar ili nepravilan rad srca.

Uvećan lijeva klijetka

Visok krvni tlak prisiljava srce da radi intenzivnije nego što je potrebno kako bi pumpao krv kroz tijelo. Tada lijeva klijetka polako postaje deblja i kruta. Te promjene mogu ograničiti sposobnost klijetke da pumpa krv kroz tijelo. Ovo stanje značajno povećava rizik od nastanka srčanog udara, zatajenja srca i iznenadne srčane smrti.

Zatajenje srca

Tijekom vremena visok krvni tlak može oslabiti rad srca i ono počinje raditi manje učinkovito. Na kraju srce postaje jako istrošeno, a rizik od zatajenja srca se drastično povećava. Ako ste već preživjeli srčani udar, rizik je još veći.

Oštećenja mozga

Baš kao i vaše srce, mozak ovisi o opskrbi hranjivim tvarima i krvi kako bi radilo ispravno i adekvatno funkcioniralo. No, visok krvni tlak može uzrokovati određene probleme.

Prolazni ishemijski napad (TIA - Transient Ischemic Attack)

To je kratak i privremen prekid dotoka krvi u mozak. Najčešće je uzrokovan aterosklerozom ili krvnim ugruškom, koji su u pravilu posljedica visokog krvnog tlaka. Prolazni ishemijski napad je često upozorenje da ste u opasnosti od nastanka moždanog udara.

Moždani udar

Moždani udar nastaje kada je dio mozga lišen kisika i hranjivih tvari. Tada moždane stanice počinju umirati. Nekontrolirano visok krvni tlak može dovesti do moždanog udara i oštećenja krvnih žila na području mozga. One se tada počinju sužavati i pucati. Visok krvni tlak može uzrokovati nastanak krvnih ugrušaka u arterijama koje vode do mozga. Ugrušci blokiraju protok krvi i mogu uzrokovati moždani udar.

Demencija

Demencija je bolest mozga koja rezultira problemima s razmišljanjem, govorom, zaključivanjem, pamćenjem, vidom i pokretima. Postoji nekoliko vrsta demencije, a jedan od njih je vaskularna demencija. Tada dolazi do sužavanja i začepljenja arterija koje dovode krv u mozak. To može biti posljedica moždanog udara, ali i kronično visokog krvnog tlaka.

Blagi kognitivni poremećaji

Manifestiraju se promjenama u razumijevanju i pamćenju koje su neizostavan dio starenja, ali kognitivni poremećaji uzrokovani visokim krvnim tlakom mogu uzrokovati intenzivnije probleme, kao što je Alzheimerova bolesti.

Oštećenja bubrega

Vaši bubrezi filtriraju višak tekućine i otpad iz krvi. To je proces koji ovisi o vašim krvnim žilama. Visok krvni tlak može oštetiti krvne žile i dovesti do poteškoća u radu bubrega. Ako uz visok krvni tlak patite i od dijabetesa tipa 2, rizik od nastanka bolesti bubrega je još veći.

Zatajenje bubrega

Visok krvni tlak je jedan od najčešćih uzročnika zatajenja bubrega. To je zato što može oštetiti žile koje vode do vaših bubrega, ali i žile unutar bubrega. Bubrezi tada ne mogu učinkovito filtrirati otpad iz krvi, a kao rezultat toga dolazi do opasno visoke razine tekućine i otpada koja se s vremenom sve više nakuplja. To može uzrokovati zatajenje bubrega i potrebu za transplantacijom.

Ožiljak na bubregu (glomeruloskleroza)

Glomeruli su sićušne nakupine krvnih žila u bubrezima koje omogućavaju filtriranje tekućine i otpada iz krvi. Glomeruloskleroza može otežati postupak filtriranja što dovodi do zatajenja bubrega.

Aneurizma bubrega

Aneurizma je izbočina u stjenci krvne žile. Ona se može pojaviti i u arteriji koja vodi do bubrega. Tijekom vremena aneurizma može puknuti i uzrokovati unutarnja krvarenja opasna po život.