Što nismo znali o autoimunim bolestima?

Autoimune bolesti se u pravilu karakteriziraju kao stanja koja uzrokuju niz različitih simptoma i koja je ponekad jako teško dijagnosticirati. Liječenje autoimunih bolesti ponekad može biti teško jer liječnici moraju prvo utvrditi o kojoj je autoimunoj bolesti riječ, a veliki broj njih se manifestira na sličan način.

Veliki broj istraživanja je analizirao autoimune bolesti i još uvijek postoje pitanja na koja znanstvenici nisu pronašli odgovore, ali neke činjenice su znanstveno dokazane.

Autoimune bolesti uzrokuju to da tijelo napada samog sebe

Svi imamo imunološki sustav koji potiče stanice i organe na borbu protiv mikroba i ostalih vanjskih napasnika. Kod zdrave osobe imunološki sustav odmah razlikuje vlastite stanice od štetnih stanica i njih ne uništava. Kod osoba koje pate od autoimunih bolesti, imunološki sustav počinje napadati vlastite zdrave stanice. To utječe na gotovo sve tjelesne funkcije i nakon nekog vremena može doći do dugoročnih oštećenja tkiva i organa.

Autoimune bolesti su relativno česte

Istraživanja su pokazala da se broj osoba koje pate od autoimunih bolesti iz godine u godinu povećava. Autoimune bolesti se najčešće javljaju kod osoba treće životne dobi. Postoji više od 80 vrsta autoimunih bolesti, a najčešće su:

• celijakija
• Cronova bolest
• endometrioza
• narkolepsija
• psorijaza
• reumatoidni artritis.

One mogu biti nasljedne

Postoje dokazi koji upućuju da oni koji u svojoj obitelji imaju slučajeve autoimunih bolesti, imaju povećan rizik od nastanka tih bolesti. No, geni nisu jedini faktor i one se čak i tada mogu spriječiti. Osobe koje pripadaju rizičnoj skupini veću pažnju trebaju posvetiti prevenciji autoimunih bolesti.

Autoimune bolesti se često zamijene za alergije

Simptomi autoimunih bolesti su vrlo slični simptomima alergija i upravo zbog toga često niste ni svjesni da patite od autoimunih bolesti jer se one često zamijene za alergije. Celijakija je jedan od najboljih primjera. Osoba alergična na gluten i osoba koja pati od celijakije primaju sličnu terapiju i trebaju izbaciti gluten iz prehrane. No, glavna razlika jest ta da kod alergije na gluten tijelo neće napadati samo sebe, dok kod celijakije hoće. Također, alergija na gluten ne povećava u tolikoj mjeri rizik od nastanka bolesti probavnog sustava, uključujući i rak debelog crijeva.

Autoimune bolesti se ponekad teško dijagnosticiraju

S obzirom da autoimune bolesti utječu na različite dijelove tijela i simptomi nisu uvijek jednaki niti jednakog intenziteta, liječnici vrlo često ne uspijevaju dijagnosticirati o kojoj autoimunoj bolesti je riječ. Ne postoji određeni test koji će dati sigurne i točne rezultate, već se dijagnoza temelji na ispitivanju osobe o njenim simptomima i proučavanjem reakcije tijela na različite vrste terapije.