Zašto nam je važan vitamin D?

Zašto nam treba vitamin D?

Vitamin D se u malim količinama može pronaći u masnoj ribi, kao što je haringa, skuša, srdela i tuna. Kako bi bio dostupniji, dodaje se u mliječne proizvode, sokove i žitarice. No, većinu vitamina D, od 80 do 90%, dobijemo putem izlaganja suncu.

Vitamin D se koristi za prevenciju i liječenje rahitisa, bolesti koja je uzrokovana manjkom vitamina D u tijelu. Također se koristi za liječenje slabih kostiju (osteoporoza), bolova u kostima (osteomalacija), gubitka koštane mase kod ljudi koji pate od hiperparatireoidizma, nasljedne bolesti (osteogenesis imperfecta) zbog koje su kosti jako krhke i lako lomljive. Također se koristi za prevenciju fraktura kod osoba koje imaju povećan rizik od nastanka osteoporoze i za prevenciju nastanka manjka kalcija u tijelu i gubitka koštane mase (renalna osteodistrofija) kod osoba koje imaju zatajenje bubrega.

Vitamin D se koristi za liječenje bolesti srca i krvnih žila, uključujući povišeni krvni tlak i visoki kolesterol. Također se koristi za liječenje dijabetesa, pretilosti, slabosti mišića, multiple skleroze, reumatoidnog artritisa, kronične opstruktivne bolesti pluća, astme, bronhitisa, predmenstrualnog sindroma (PMS), bolesti zuba i desni.

Neki ljudi koriste vitamin D kod kožnih bolesti poput vitiliga, psorijaze, aktiničke keratoze i lupusa vulgarisa.

Koristi se za jačanje imunološkog sustava, prevenciju autoimunih bolesti i prevenciju raka.

Isprobajte namirnice koje jačaju imunitet!

Budući da je vitamin D uključen u regulaciju razine minerala kao što su kalcij i fosfor, koristi se za stanja uzrokovana niskom razinom fosfora (familijarna hipofosfatemija i Fanconijev sindrom) i niskom razinom kalcija (hipoparatireoidizam i pseudohipoparatiroidizm).

Kako djeluje vitamin D?

Vitamin D je potreban za regulaciju kalcija i fosfora u tijelu. Igra važnu ulogu u održavanju odgovarajuće strukture kostiju.

Izlaganje suncu je jednostavan i pouzdan način za dobivanje vitamina D. Izlaganjem suncu dva do tri puta tjedno po 15 minuta koža će proizvoditi dovoljno vitamina D. Potrebno vrijeme izlaganja suncu ovisi o dobi, tipu kože, godišnjem dobu, dobu dana itd.

Saznajte kako dobiti vitamin D iz sunca!

Nevjerojatno je kako se brzo adekvatne količine vitamina D proizvode tijekom izlaganja suncu. Samo šest dana usputnog izlaganja suncu, bez kreme za sunčanje, može nadoknaditi 49 dana bez izlaganja suncu. Tjelesna mast djeluje kao neka vrsta akumulatora za vitamin D. Tijekom razdoblja izlaganja sunčevoj svjetlosti, vitamin D se pohranjuje u masnom tkivu, a zatim oslobađa kada sunčeva svjetlost nestane.

Provjerite koji su simptomi nedostatka vitamina D!

Nedostatak vitamina D je problem koji je učestaliji nego što mislimo. Osobe koje žive na sjevernim dijelovima zemlje imaju povećan rizik od nastanka manjka vitamina D u tijelu. Manjak vitamina D se javlja i na sunčanim podnebljima, vjerojatno zbog toga što ljudi sve više borave u zatvorenom prostoru, prekrivaju tijela kada su na suncu i koriste kreme za sunčanje kako bi smanjili rizik od nastanka raka kože.

Stariji ljudi također imaju povećan rizik od nastanka manjka vitamina D. Oni se rjeđe izlažu suncu, imaju manje receptora u koži koji pretvaraju sunčevu svjetlost u vitamin D, ne unose adekvatnu količinu vitamina putem prehrane ili zbog problema sa zdravljem bubrega imaju problema s apsorpcijom vitamina D, čak i ako ga unose u adekvatnoj količini. Iznenađujuće je da čak 40% starijih osoba, koje žive na sunčanom podneblju, nema dovoljno vitamina D.

Provjerite kako manjak vitamina D utječe na organizam!

Suplementi vitamina D mogu biti potrebni starijim osobama, osobama koje žive u sjevernom podneblju i tamnoputim osobama koje se trebaju više izlagati suncu da bi dobile adekvatnu količinu vitamina D.

Učinkovitost vitamina D

Dokazana učinkovitost vitamina D

Liječenje stanja koji uzrokuju slabe i bolne kosti (osteomalacija).
Niska razine fosfata u krvi (familijarna hipofosfatemija).
Niska razina fosfata u krvi zbog bolesti pod nazivom Fanconijev sindrom.
Psorijaza (posebni oblik vitamina D koji se dobiva na recept).
Niska razina kalcija u krvi zbog preniske razine paratireoidnih hormona.
Prevencija niske razine kalcija i gubitka koštane mase (renalna osteodistrofija) kod osoba sa zatajenjem bubrega.
Rahitis.
Nedostatak vitamina D.

Vjerojatna učinkovitost vitamina D

Liječenje osteoporoze vitaminom D

Uzimanje specifičnog oblika vitamina D koji se zove kolkalciferol (vitamin D3), zajedno s kalcijem pomaže spriječiti gubitak koštane mase i prijelome.

Provjerite kojim namirnicama možete nahraniti kosti!

Prevencija padova kod starijih osoba uz vitamin D

Znanstvenici su ustanovili da osobe koje nemaju adekvatnu količinu vitamina D u tijelu imaju povećan rizik od padova. Otkrili su da povećanje unosa vitamina D može smanjiti rizik od nastanka ozljeda za čak 22%. Veće doze vitamina D su učinkovitije od nižih doza. Jedno istraživanje je pokazalo da uzimanje 800 međunarodnih jedinica (IU) vitamina D smanjuje rizik od ozljeda, ali i da manje doze ne pomažu.

Vitamin D, u kombinaciji s kalcijem, može spriječiti padove uzrokovane smanjenjem kontrole nad pokretima tijela i padom krvnog tlaka. Ova kombinacija sprječava više padova kod žena, nego kod muškaraca.

Smanjuje gubitak koštane mase kod osoba koje uzimaju kortikosteroide.

Moguća učinkovit vitamina D

Smanjuje rizik od nastanka multiple skleroze uz vitamin D

Istraživanja su pokazala da vitamin D može smanjiti rizik od nastanka multiple skleroze za 40%. Doza koja daje rezultate je minimalno 400IU dnevno, koja se obično i nalazi u multivitaminskim dodacima.

Prevencija raka uz vitamin D

Neka istraživanja pokazuju da ljudi koji uzimaju visoke doze vitamina D zajedno s kalcijem imaju manji rizik od nastanka bilo koje vrste raka.

Mršavljenje uz vitamin D

Žene, koje uzimaju vitamin D uz kalcij, imaju veću vjerojatnost gubitka suvišnih kilograma i uspješno održavanje zdrave tjelesne težine. No, ta prednost je izražena kod žena koje određeno vrijeme nisu unosile dovoljno kalcija.

Pročitajte kako koristiti med i cimet za mršavljenje.

Infekcije dišnog sustava bez dovoljno vitamina D

Klinička istraživanja, provedena na djeci školske dobi, su pokazala da uzimanje vitamina D tijekom zime može smanjiti rizik od nastanka gripe. Druga istraživanja su pokazala da vitamin D može smanjiti učestalost napadaja astme uzrokovanih hladnoćom i smanjiti rizik od nastanka drugih respiratornih infekcija. Neka istraživanja su pokazala da djeca s niskom razinom vitamina D u tijelu imaju veći rizik od nastanka infekcija dišnog sustava, kao što su gripa ili prehlada.

Smanjuje rizik od nastanka reumatskog artritisa kod starijih žena.

Smanjuje gubitak koštane mase kod žena sa stanjem koji se zove hiperparatiroidizam.

Sprječava gubitak zuba kod starijih osoba.

Slučajevi kada vitamin D možda nije djelotvoran

Rak dojke i vitamin D

Veliki broj istraživanja je pokazao da vitamin D može pomoći u prevenciji raka dojke, ali ti rezultati se nisu uvijek podudarali. Najbolji postojeći dokaz dolazi iz velikog istraživanja, koje je pokazalo da 400IU vitamina D zajedno s 1000mg kalcija dnevno ne smanjuje rizik od nastanka raka dojke. No, ostaje mogućnost da visoke doze vitamina D mogu smanjiti rizik od raka dojke kod mlađih žena. Ali, doze koje su za to potrebne, su toliko velike da nisu sigurne za cjelokupno zdravlje.

Provjerite koji su simptomi raka dojke!

Vitamin d možda nije djelotvoran kod:

visokog krvnog tlaka
poboljšanja snage mišića starijih odraslih osoba
prevencije gubitka koštane mase kod osoba s presađenim bubregom.

Nedovoljno dokazana učinkovitost vitamina D

Astma i vitamin D

Neka istraživanja pokazuju da astmatičari imaju veći rizik od nastanka niske razine vitamina D u tijelu. Kod djece koja boluju od astme uzimanje dodataka vitamina D može smanjiti učestalost napadaja astme tijekom zime i rizik od nastanka respiratornih infekcija. No, još uvijek se ne može sa sigurnošću reći mogu li dodaci vitamina D pomoći u prevenciji i liječenju astme.

Bolesti srca i vitamin D

Istraživanja su pokazala da oni koji imaju nisku razinu vitamina D u krvi imaju veći rizik od nastanka srčanih bolesti i zatajenja srca. Međutim, čini se da uzimanje vitamina D ne produljuje život osobama koje su imale zatajenje srca.

Kronična opstruktivna bolest pluća (KOPB) i vitamin D

Neka istraživanja pokazuju da osobe, koje pate od KOPB-a, imaju nižu razinu vitamina D u tijelu. No, nema dovoljno informacija o tome može li vitamin D ublažiti simptome KOPB-a.

Visoki kolesterol i vitamin D

Osobe s nižim razinama vitamina D imaju povećan rizik od nastanka visoke razine kolesterola. Istraživanja pokazuju da uzimanje kalcija i vitamina D, u kombinaciji sa smanjenjem unosa kalorija, kod pretilih žena značajno podiže razinu dobrog (HDL) kolesterola i snižava razinu lošeg (LDL) kolesterola. No, uzimanje samo vitamina D ili samo kalcija ne smanjuje razinu LDL kolesterola.

Pročitajte kako možete regulirati kolesterol bez lijekova.

Bolesti desni i vitamin D

Čini se da je povišena razina vitamina D u krvi povezana sa smanjenim rizikom od nastanka bolesti desni u ljudi od 50 i više godina. No, učinak nije isti kod osoba mlađih od 50 godina.

Dijabetes i vitamin D

Osobe s niskom razinom vitamina D u tijelu imaju znatno veći rizik od nastanka dijabetesa tipa 2. No, ne postoje pouzdani dokazi koji bi utvrdili da se uzimanjem vitamina D može liječiti ili spriječiti nastanak dijabetesa tipa 2.

Predmenstrualni sindrom (PMS) i vitamin D

Postoje neki dokazi koji upućuju da povećan unos vitamina D može pomoći smanjiti simptome PMS-a, ali ne postoje dokazi koji upućuju da vitamin D može spriječiti nastanak simptoma PMS-a.

Nedovoljno dokazana učinkovitost vitamina D

bolest krvnih stanica koja se zove mijelodiplastički sindrom
bolest mišića koja se naziva proksimalni miopatija.
rak debelog crijeva
bradavice
bronhitis
astma
poremećaji disanja
metabolički sindrom
bolovi u mišićima uzrokovani lijekovima koji se zovu statini
vaginalna atrofija.

Potrebno je još dokaza da bi se ocijenilo djelovanje vitamin D na ova stanja.

Nuspojave vitamina D

Vitamin D je vjerojatno siguran kada se uzima oralno i u preporučenim količinama. Većina ljudi obično ne osjeća nikakve nuspojave uzrokovane uzimanjem vitamina D, osim ako ga uzimaju previše. Neke nuspojave su slabost, umor, pospanost, glavobolja, gubitak apetita, suha usta, okus metala u ustima, mučnina i povraćanje.

Dugoročno uzimanje vitamina D u dozama većim od 4000IU dnevno je opasno i može uzrokovati pretjerano visoku razinu kalcija u tijelu. Međutim, često su potrebne mnogo veće doze za brzo liječenje nedostatka vitamina D. Ovakva vrsta liječenja se treba provoditi pod nadzorom stručnog medicinskog osoblja.

Posebne mjere opreza i upozorenja za vitamin D

Trudnoća i dojenje i vitamin D

Vitamin D je vjerojatno siguran za uzimanje tijekom trudnoće i dojenja, barem kada se uzima u dozama koje su manje od 4000IU dnevno. Nemojte uzimati veće doze jer možete uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme kod djeteta.

Bolest bubrega i vitamin D

Vitamin D može povećati razinu kalcija u tijelu i povećati rizik od taloženja kalcija kod osoba koje pate od ozbiljnijih bolesti bubrega. To može biti uzrokovano potrebom da se spriječi nastanak renalne osteoditrofije, bolesti kostiju koja nastaje kada bubrezi ne održavaju odgovarajuću razinu kalcija i fosfora. Razina kalcija se treba pažljivo pratiti kod osoba koje pate od bolesti bubrega.

Visoka razina kalcija u krvi i vitamin D

Uzimanje vitamina D moglo bi pogoršati to stanje.

Ateroskleroza i vitamin D

Uzimanje vitamina D moglo bi pogoršati to stanje.

Sarkoidoza i vitamin D

Vitamin D može povećati razinu kalcija u osoba koje pate od sarkoidoze. To bi moglo uzrokovati nastanak bubrežnih kamenaca i druge probleme. Koristite vitamin D oprezno.

Histoplazmoza i vitamin D

Vitamin D može povećati razinu kalcija kod osoba koje pate od histoplazmoze. To bi moglo uzrokovati nastanak bubrežnih kamenaca i druge probleme. Koristite vitamin D oprezno.

Hiperparatireoidizam i vitamin D

Vitamin može povećati razinu kalcija kod osoba koje pate od hiperparatireoidizma. Koristite vitamin D oprezno.

Limfom i vitamin D

Vitamin D može povećati razinu kalcija kod osoba koje pate od limfoma. To bi moglo uzrokovati nastanak bubrežnih kamenaca i druge probleme. Koristite vitamin D oprezno.

Interakcija i vitamin D

Umjerena interakcija i vitamin D

Aluminij u interakciji s vitaminom D

Aluminij se nalazi u većini antacida. Vitamin D može povećati količinu aluminija koju tijelo apsorbira. Ova interakcija može biti problematična za osobe koje pate od bubrežnih bolesti. Uzimajte vitamin D 2 sata prije ili 4 sata nakon što ste uzeli antacide.

Kalcipotrien (Dovonex) u interakciji s vitaminom D

Kalcipotrien je lijek koji je sličan vitaminu D. Uzimanje vitamina D zajedno s kalcipotrienom može povećati djelovanje kalcipotriena i nuspojave. Izbjegavajte uzimanje vitamina D ako uzimate kalcipotrien (Dovonex).

Digoksin (Lanoxin) u interakciji s vitaminom D

Vitamin D pomaže tijelu apsorbirati kalcij. Kalcij može utjecati na rad srca. Digoksin (Lanoxin) se koristi kako bi vaše srce jače pumpalo krv. Ova kombinacija može uzrokovati nepravilan rad srca. Ako uzimate digoksin, svakako se posavjetujte s liječnikom prije početka uzimanja vitamina D.

Diltiazem (Cardizem, Dilacor, Tiazac) u interakciji s vitaminom D

Vitamin D pomaže tijelu apsorbirati kalcij. Kalcij može utjecati na rad srca. Diltiazem (Cardizem, Dilacor, Tiazac) također može utjecati na rad srca. Uzimanje velike količine vitamina D, zajedno s diltiazemom, može smanjiti učinkovitost diltiazema.

Verapamil (Isoptin) u interakciji s vitaminom D

Vitamin D pomaže tijelu apsorbirati kalcij. Kalcij može utjecati na rad srca. Verapamil također može utjecati na rad srca. Nemojte uzimati velike količine vitamina D ako uzimate verapamil.

Diuretici (tiazidski diuretici) u interakciji s vitaminom D

Vitamin D pomaže tijelu apsorbirati kalcij. Neki diuretici povećavaju količinu kalcija u tijelu. Uzimanje velike količine vitamina D, zajedno s nekim diureticima, može uzrokovati previsoku količinu kalcija u tijelu. To može uzrokovati ozbiljne nuspojave, uključujući probleme sa zdravljem bubrega.

Neki od tih diuretika su klorotiazid, hidroklorotiazid, indapamid, metolazon i klortalidon .

Manja interakcija vitamina D

Cimetidin u interakciji s vitaminom D

Tijelo mijenja vitamin D u oblik koji može iskoristiti. Cimetidin može smanjiti sposobnost tijela da promijeni vitamin D. To bi moglo smanjiti učinak vitamina D. No, ova interakcija je uistinu bezopasna za većinu ljudi.

Heparin u interakciju s vitaminom D

Heparin usporava zgrušavanje krvi i može povećati rizik od nastanka prijeloma kostiju kada se koristi dulje vremensko razdoblje. Osobe koje uzimaju heparin trebaju jesti hranu bogatu kalcijem i vitaminom D.

Niskomolekularni heparini (HPBM) u interakciji s vitaminom D

Heparini mogu biti male molekulske mase koje mogu povećati rizik od nastanka prijeloma kada se koriste dulje vremensko razdoblje. Osobe koje uzimaju heparine trebaju jesti hranu bogatu kalcijem i vitaminom D.

Ovi lijekovi su enoksaparin, dalteparin i tinzaparin.

Doziranje vitamina D

Sljedeće doze su se proučavale u znanstvenim istraživanjima:

Za prevenciju osteoporoze i lomova: 400-1000IU dnevno za starije osobe. Neki stručnjaci preporučaju veće doze od 1000-2000IU dnevno.
Za prevenciju padova: 800-1000IU dnevno u kombinaciji s 1000-1200mg kalcija.
Za prevenciju multiple skleroze: dugoročna konzumacija od najmanje 400 IU dnevno, uglavnom u obliku multivitaminskih dodataka prehrana.
Za prevenciju svih vrsta raka: 1400-1500mg kalcija dnevno zajedno s 1100IU vitamina D3 (kolkalciferol), a 1100IU kod žena u postmenopauzi.
Za bolove u mišićima uzrokovane uzimanjem statina: 400IU vitamina D2 (ergocalciferol) ili vitamina D3 (kolkalciferol) dnevno.
Za prevenciju gripe: 1200IU vitamina D (kolkalciferol) dnevno.

Većina dodataka vitamina sadrži samo 400IU (10mcg) vitamina D.

Institut za medicinu objavljuje preporučeni dnevni unos (RDA), što je procjena količine vitamina D koji zadovoljava potrebe većine ljudi. Trenutna RDA je postavljen 2010. godine. RDA varira ovisno o dobi:

od 1. do 70. godine starosti - 600 IU dnevno
od 71. godine - 800IU dnevno
trudnice i dojilje - 600 IU dnevno
dojenčad u dobi od 0 do 12 mjeseci - 400IU dnevno.

Mnogi stručnjaci sada preporučuju korištenje suplemenata vitamina D koji sadrže kolkaciferol kako bi se zadovoljila dnevna potreba. Čini se da je ergocalciferol, jedan oblik vitamina D, najmoćniji od svih oblika vitamina D.