Hepatitis A

Opći prikaz

Virusni hepatitis A relativno je bezazlena bolest i mnogi ga nazivaju po najočitijem simptomu - žutica. Ta bolest prljavih ruku javlja se posvuda u svijetu, a prenosi se hranom ili vodom koja je bila u dodiru sa zaraženim izmetom. Najčešći je u djece i mladih osoba.

Osoba je najviše zarazna tjedan dana prije početka simptoma i tijekom prvog tjedna trajanja simptoma.

Prosječno razdoblje od trenutka zaraze do pojave simptoma (inkubacija) je 28 dana.

Simptomi se češće očituju u odraslih nego u djece i uglavnom naglo počinje:
povišena temperatura, umor, gubitak teka, mučnina, bolovi u trbuhu u području jetre, tamna mokraća, svijetla stolica, žuta boja kože i bjeloočnica. Jetreni enzim (serumska alanim aminotransferaza-ALT i Aaspartat aminotransferaza-AST) su povišeni i često pokazuju vrlo visoke vrijednosti.

Simptomi obično traju manje od dva mjeseca, s tim da se većina bolesnika oporavi za šest mjeseci bez ikakvih posljedica, drugim riječima ne postoji kronični oblik ove infekcije.

Simptomi: Javlja se dva do šest tjedana nakon izlaganja virusa. Bolesnik osjeća svrbež, ima povišenu temperaturu, a koža požuti. Kod djece su simptomi najčešće vrlo blagi, kod odraslih izraženiji. Mogu trajati od jednog do nekoliko mjeseci. Za razliku od hepatitisa B i C, "žutica" nikad ne prelazi u kroničnu bolest. Kad se bolesnik jednom izliječi, postaje imun na nove napade virusa. I komplikacije hepatitisa A su izuzetno rijetke, a do njih može doći kod osoba s već oštećenje jetre primjerice kod oboljelih od hepatitisa C ili starijih od 50 godina. Ne postoji kronični oblik ove infekcije.

Preventiva i liječenje: Oboljelima se ne daju nikakvi posebni lijekovi, nego se preporučuju odmor i dijeta. Većina pacijenata treba mirovati tijekom jednog do četiri tjedna nakon postavljanja dijagnoze. Higijena je glavna prepreka širenju ovog virusa. Temeljito pranje ruku nakon obavljanja nužde, prije pripreme hrane, nakon rukovanja pelenama i kondomima, te izbjegavanje dijeljenja čaša i pribora za jelo trebaju postati navika. Uostalom higijena je preventiva ne samo hepatitisa A, nego i mnogim drugim bolestima.

Jedan od načina preventive hepatitisa A je cijepljenje. Ono se preporučuje zaposlenima u vrtićima i drugim ustanovama koji skrbe o djeci ili starijim osobama, radnicima koji rade u kanalizaciji ili su u dodiru sa otpadom, homoseksualcima, narkomanima koji dijele igle, te stanovnicima područja u kojima se ta bolest često javlja. Da se ne bi kući javili sa neugodnim virusom suvenirom, cijepljenje se preporučuje i onima koji putuju u zemlje poznate po velikom broju slučajeva te bolesti (gotovo cijela Afrika, Azija, Južna Amerika).