Biljni pigment koji koža voli

Metabolizam - potrebe - ograničenja

Apsorpcija karotenoida u našem organizmu kreće se od 10 do 30 posto. Potiču je masnoće iz hrane, a smanjuju prehrambena vlakna. Za razliku od drugih karotenoida, nakon apsorpcije beta-karoten se, prema potrebama organizma, metabolizira u vitamin A. Zato uzimanjem dostatnih količina beta-karotena organizmu osiguravamo optimalne količine vitamina A, koji je prijekom potreban za njegove brojne funkcije.

Razlikujemo prirodni i sintetski beta-karoten, koji dokazano nemaju razlika u djelovanju. Sintetski se sastoji od jedne molekule (trans beta-karoten), a prirodni od dvije molekule (trans beta-karoten i 9-cis-beta-karoten). Pripravci beta-karotena, u kojima se pojavljuje kao sintetski i prirodni, mogu biti u obliku praha, tableta, kapsula i dražeja.

Nedovoljan unos

Važnost svakodnevnog uzimanja beta-karotena potvrdile su brojne studije, a prema preporukama trebalo bi ga uzimati 10 do 60 mg svaki dan. Osobe koje se hrane uravnoteženo, hranom bogatom voćem i povrćem, dobivaju vjerojatno dostatne količine beta-karotena. Međutim, smatra se da moderni čovjek prehranom uzima samo 2 mg beta-karotena na dan. Epidemiološki podaci govore da u zapadnom svijetu, npr. u SAD-u, čak oko 45 posto stanovništva ne unosi dovoljnu količinu vitamina A, što posredno govori da je nedovoljan i unos beta-karotena.

Ako malo pretjeramo?

Podaci iz literature navode da beta-karoten, uzima li se u dozama od 30 do 180 mg na dan, ne izaziva štetne nuspojave. Doze iznad 60 mg na dan mogu obojiti kožu u žuto (ksantoza), a osobe koje dulje vrijeme uzimaju beta-karoten u dozi većoj od 30 mg može pogoditi bezopasna i prolazna hiperkeratonemija. Budući da apsorpcija beta-karotena nije velika te da se sporo metabolizira u vitamin A, kod unosa većih količina ne postoji opasnost od hipervitaminoze vitamina A. Beta-karoten se kao provitamin topljiv u mastima uglavnom pohranjuje u masnom tkivu, a ne u jetri, tako da su rijetka toksična oštećenja jetre.