Bjelančevine

Koliko ih moramo unositi u organizam svakodnevnom prehranom?

Iako kao što vidimo proteini imaju brojne stožerne uloge unutar organizma, iznenađuje činjenica da zapravo količinski trebamo malo proteina u svakodnevnoj prehrani.

Preporučljivi dnevni unos proteina iznosi za odraslu zdravu osobu oko 0.8 grama po kilogramu tjelesne težine. Nekada uvriježeno mišljenje da je za odraslu osobu potrebna dnevna količina 1 gram po kilogramu tjelesne težine, danas vrijedi samo za osobe u intenzivnom rastu i razvoju. Iznimno se količina od 1,2 grama/kg tjelesne mase preporučuje "body-builderima" tijekom procesa izgradnje mišićne mase, no potrebno je takve intenzivne treninge i prehranu provoditi pod stručnim nadzorom. Naime, jednom kad je organizam dostigao određenu masu i uspostavio normalne fiziološke procese, količina potrebnih proteina koje treba uzeti hranom jednaka je ili vrlo slična onoj količini koja se tijekom metabolizma potroši. Važno je napomenuti da se proteini za razliku od ugljikohidrata ne mogu uskladištiti u našem organizmu u klasičnom smislu te riječi. Sav se suvišak pretvara u glukozu kad nam je potrebna dodatna količina glukoze, bilo da se ona ne unosi dovoljno hranom, odnosno ako se unijeta glukoza ne može iskoristiti. Nadalje, suvišak proteina ako se ne iskoristi za sintezu glukoze, pretvara se u rezervnu mast. Kod prekomjernog konzumiranja proteina i dodatnog unošenja aminokiselina najopasnije je prekomjerno stvaranje dušikom bogatih spojeva i amonijaka na čije izlučivanje orgnizam mora trošiti dodatnu količinu energije. Suvišno je isticati kako se time opasno opterećuje jetra i sustav za izlučivanje - bubrezi.

Proteini ili bjelančevine nalaze se u raznim vrstama prehrambenih namirnica. Može se gotovo reći da su u većim ili manjim količinama zastupljeni u svoj hrani osim u rafiniranim šećerima i mastima. Hrana životinjskog podrijetla poput mesa, riba, jaja (bjelanjak), mlijeka, jogurta i sira dobar su izvor proteina u kvalitativnom i kvantitativnom smislu. Osim što sadrže mnogo proteina te su namirnice izvor svih esencijalnih aminokiselina. Američki nutricionisti zorno prikazuju dnevne porcije mesa uspoređujući dnevni unos mesa sa komadom mesa veličine "špila karata".

Pojedinačne biljke koje koristimo u prehrani gotovo redovito imaju u svom sastavu nedostatak jedne ili dvije esencijalne aminokiseline. Dakako, odgovarajućim kombiniranjem biljnih proteina možemo osigurati dostatni unos i esencijalnih aminokiselina, tako da se taj nedostatak u svakoj biljci ponaosob prikrije. Nedostatak esencijalnih aminokiselina uzrokuje vrlo teške anemije. U posljeratnim godinama nakon drugog svjetskog rata u Europi je harala bolest koja još danas pogađa nerazvijene dijelove svijeta, a javlja se zbog nedostatnog unosa esencijalnih aminokiselina. Ta je bolest poznata pod nazivom quashiorkor.

Od svih biljnih namirnica jedino je soja ona koja sadrži sve potrebne esencijalne aminokiseline. Stoga je tu namirnicu uputno uvrstiti u svakodnevnu prehranu stanovništva jer predstavlja jednu od rijetkih namirnica koje osiguravaju proteinski balans, a djeluju u našem organizmu blagotvorno na održavanje kiselo - bazne ravnoteže.