Do vitke linije zamjenom bijelih namirnica smeđima

Rafiniranjem bijelih namirnica gubi se klica i mekinja, a ostaje samo endosperm sastavljen od škrobi, bjelančevina, malo minerala i topivih vlakana. S druge strane, smeđa hrana sastavljena od cjelovitog zrna sadrži sva tri sastojka te je nutritivno daleko vrjednija. Šećer i sol konzumiramo u prekomjernim količinama već putem gotovih proizvoda, stoga treba smanjiti njihov unos u prehrani koliko god je moguće.

Možda ćemo postići kratkotrajni efekt vitke linije dijetama mjesec dana prije ljeta,ali provodimo  li ih često, nakupljat ćemo više kilograma i loše utjecati na zdravlje. U posljednjih nekoliko desetljeća znanost je toliko napredovala da danas imamo informacije o nutritivnoj vrijednost svake namirnice i kolike su dnevne preporuke za njihov unos u organizam. Zašto je onda teško jesti zdravo i dugoročno održati dobar izgled? Koliko smo svjesni koje su namirnice i u kakvom obliku bogate mineralima i vitaminima?

Bijelo zamijeniti smeđim

Odgovor leži u tome što smo sve više okruženi prerađenim proizvodima s dodacima aditiva i poboljšivača okusa, a siromašnih hranjivim sastojcima . Na policama supermarketa svakodnevno posežemo za tim proizvodima, misleći ako su nam dostupni da su vjerojatno i zdravi. Najviše takvih namirnica čine bijeli kruh, bijela riža i tjestenina, te svi proizvodi dobiveni od bijelog brašna. Njihovim rafiniranjem gubi se klica i mekinja, a ostaje samo endosperm sastavljen od škrobi, bjelančevina, malo minerala i topivih vlakana.  Smeđi integralni proizvodi sastavljeni od cjelovitih žitarica sadrže sva tri sastojka: mekinju, klicu i endosperm. Mekinja je bogata netopivim vlaknima, vitaminom B i antioksidansima, dok je klica bogata uljima, vitaminom B i mineralima. Unosom smeđih namirnica, održati ćemo vitku liniju, neutralizirati štetno djelovanje slobodnih radikala, te time smanjiti rizik od nastanka raka, srčanog i moždanog udara.

Uvijek provjeriti natpis proizvoda

Treba izbjegavati smeđe obojane namirnice poput kruha, pekarskih proizvoda i šećera kojima je dodan ekstrakt smeđe boje ne bi li se činile zdravijima i marketinški prihvatljivijima. Kako bi bili sigurni da se radi o neobojenim smeđim proizvodima, bitno je pogledati od čega su dobiveni. Na primjer, smeđi šećer se dobiva isključivo iz šećerne trske, stoga ako na etiketi piše šećerna repa, znamo da ga ne kupujemo.

Smanjiti unos šećera i soli

Iznimka zamjene bijeloga sa smeđim je kada govorimo o šećeru. Energetska vrijednost bijelog i nerafiniranog smeđeg šećera je podjednaka, na 100 grama oba imaju približno 380 Kcal. Nerafinirani smeđi šećer uz saharozu sadrži male količine minerala poput kalija, kalcija, natrija, magnezija, fosfora i vitamina B, ali u malom značaju naspram bijelog šećera.

Morska sol je važan sastojak koji je poželjno koristiti jer, za razliku od obične kamene soli, sadrži puno više važnih minerala i predstavlja izvor kalcija, magnezija i kalija. No, prekomjerni unos soli uzrokuje visoki krvni tlak. Primjerice, vrećica čipsa sadrži oko 250 miligrama soli, a brza hrana može sadržavati i do 2.000 miligrama soli. Bitno je shvatiti da šećer i sol ne unosimo samo začinjavanjem hrane koju sami pripravljamo već se oni nalaze u gotovo svoj konzerviranoj i obrađenoj hrani koju kupujemo. Koliko žličica šećera dnevno unesemo putem kave ili čaja? Stoga je najbolje što manje ili uopće ne šećeriti i soliti hranu koju sami pripremamo.

Na nama je da promislimo što nam se najčešće nalazi na dnevnom jelovniku, te svjesno pozitivno utječemo na vlastito zdravlje izborom hranjivih namirnica koje nas čine energičnima, a ne prvih koje nam se nameću iz izloga.