E 951 - Aspartam
Aspartam nije tako "sladak"
Umjetna sladila spadaju u dvije kategorije. Hranjiva sladila, kao što su manitol, sorbitol, ksilitol i hidrogenizirani glukozni sirup, imaju otprilike istu kalorijsku vrijednost kao šećer i zamjenjuju ga u procesiranoj hrani, ali oni se ne apsorbiraju tako lako. Šećerni alkoholi, hidrogenirani glukozni sirup i ksilitol, zapravo mogu pomoći u sprečavanju karijesa. Međutim, svaki od ovih sladila mogu uzrokovati proljev ako se konzumiraju u velikim količinama.
Intenzivna sladila, kao što su aspartam, saharin i acesulfam K, praktički nemaju kalorija i uglavnom se koriste u dijetnim proizvodima. To su intenzivna sladila koja mogu dovesti do zabrinjavajućih nuspojava te su razlog za zabrinutost.
Aspartam može uzrokovati zabrinjavajuće simptome od gubitka pamćenja do tumora mozga. No, unatoč klasifikaciji 'sigurnog' aditiva, aspartam je jedna od najopasnijih supstanci.
Aspartam je intenzivan zaslađivač, oko 200 puta slađi od šećera. Koristi se diljem svijeta u bezalkoholnim pićima i ostalim niskokaloričnim namirnicama od 1974.
Usprkos širokoj upotrebi, aspartam može izazvati glavobolje/migrene, vrtoglavicu, mučninu, grčenje mišića, debljanje, osip, depresiju, umor, razdražljivost, tahikardiju, smetnje vida, otežano disanje, anksioznost, tinitus, gubitak pamćenja i bolove u zglobovima.
Također se vjeruje da određene kronične bolesti mogu biti potaknute ili pogoršane konzumacijom aspartama. Na primjer tumor mozga, multipla skleroza, epilepsija, Parkinsonova bolest, Alzheimerova bolest, oštećenja ploda i dijabetes.
Najnovije
Najčitanije
-
Recept dana
Salata od mahuna, rajčice i kozica
30 min12345 -
Recept tjedna
Juneći gulaš s krumpirom
1 h12345 -
Recept mjeseca
Salata od pečenog slanutka s feta sirom
30 min12345