Hrana koje se bojimo

Čokolada

Nutricionistice Darija Vranešić i Iva Alebić otvaraju neke kontroverzne teme i ruše predrasude o zabranjenoj hrani i dodacima prehrani.

Na stavove ljudi o prehrani od najranije povijesti djelovali su njihovi religijski stavovi, društveni običaji i različita individualna uvjerenja.

Tragove tog naslijeđa osjećamo i danas, ali uz znatan utjecaj spoznaja i otkrića do kojih je tijekom posljednjih nekoliko desetljeća doveo razvoj moderne znanosti. Danas su znanstvene spoznaje postale važan čimbenik koji ima utjecaj na naše prehrambene navike. Ipak, kontroverze i oprečne stavove o hrani i prehrani nemoguće je izbjeći ne samo laicima nego se s istim problemom suočavaju i stručnjaci.

Stare civilizacije Azteka smatrale su čokoladu hranom bogova. Montezuma, azteški vladar iz 16. stoljeća, navodno je pio 50 šalica čokolade prije posjeta svojemu haremu budući da se ona smatrala afrodizijakom.

Istražite slatke prednosti tamne čokolade!

U Europi su u sedamnaestom stoljeću čokoladi pripisivali ljekovita svojstva i koristili je za liječenje tuberkuloze, vrućice i gihta, i naravno, za jačanje srca. Moderna znanost došla je i do molekularne podloge nekih od drevnih postavki otkrivši impresivan kemijski sastav čokolade koja obiluje fitokemikalijama s cijelim nizom povoljnih učinaka na zdravlje i boljitak čovjeka.

Čokolada, posebice ona tamna, sadrži antioksidanse i polifenole za koje je utvrđeno da smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti. Može pomoći i u borbi protiv malignih bolesti i, što je posebno interesantno, može djelovati kao supresor apetita.

Teobromin, teofilin i kofein, bioaktivne komponente kakaa, imaju snažno supresivno djelovanje na apetit, djelujući na centralni živčani sustav tako što smanjuju apetit i stvaraju osjećaj sitosti.

Tamnija čokolada pritom je bolja jer sadržava veću količinu kakaa, a time i više bioaktivnih nutrijenata. Ipak, ne treba odbacivati činjenicu da je čokolada vrlo kalorična namirnica s visokim udjelom masti i šećera. Upravo zbog toga, tijekom proteklih desetljeća oko čokolade se podizala velika prašina.

Optuživana je da uzrokuje mladenačke akne, ali danas znamo da je optužba bila sasvim neutemeljena.

Činjenica da povisuje razinu kolesterola do danas nije u potpunosti dokazana. Također, mnoge se osobe samostalno deklariraju kao ovisnici o čokoladi iako se ne može sa sigurnošću tvrditi da ona može stvoriti ovisnost.

Naime, razina kofeina je premala da bi izazvala ovisnost, ali ipak neka istraživanja ukazuju na blago opojne učinke čokolade - smanjenje stresa i osjećaj blage, bezopasne euforije - koji se vjerojatno mogu pripisati drugim bioaktivnim tvarima podrijetlom iz čokolade.