Imunološki sustav i prehrana

Unutarnji antigeni

Unutarnji antigeni su vlastite stanice i tkiva koje imunološki sustav ne prepoznaje kao vlastito tkivo nego se na njih stvaraju antitijela pa se pojavljuju autoimune bolesti. Jedan od primjera je kronična upala štitne žlijezde (Thyreoiditis hashimoto).

Imunološki sustav sa svojim specifičnim stanicama u organizmu ima ulogu dežurnog policajca. U varijanti kad je on oslabljen (nedovoljan broj, smanjena pokretljivost i fagocitna sposobnost imunoloških stanica), organizam je podložan različitim bolestima, a štetne tvari ostaju dulje u organizmu.

Isprobajte tajne koje jamče jak imunitet!

Funkcionalno slabiji imunološki sustav može biti genski uvjetovan (geni kontroliraju sve faze imunološkog odgovora), što rezultira većoj sklonosti infekcijama, alergijama, autoimunim i malignim bolestima ili može biti povezan sa:

• lijekovima (kortikosteroidi, imunosupresivi (lijekovi nakon transplantacija), citostatici (supresija imunokompetentnih stanica)
• stresom što dovodi do pojačane aktivnosti nadbubrežne žlijezde koja tada izlučuje kortizol u većim količinama, a to povećava izlučivanje tvari koje pridonose upalnim procesima, zatim dovodi do slabije prokrvljenosti periferije, pa se prsna žlijezda, timus, na neki način skupi i dolazi do slabijeg stvaranja T limfocita
• nedovoljnom tjelesnom aktivnošću i premalo sna. Budući da smo neprestano izloženi različitim štetnim tvarima, imunološki sustav je stalno aktivan. Naše se stanice neprestano mijenjaju i dijele, oštećene i promijenjene stanice se uklanjaju. Stanice su izložene oštećenjima zbog štetnog djelovanja slobodnih radikala.

Slobodni radikali su agresivne čestice, vrlo reaktivne po svojoj prirodi, koje stalno nastaju u organizmu kao posljedica oksidacije. Kada željezo stupa u reakciju s kisikom ono zahrđa, a maslac se užegne. Sličan se proces događa i u našem organizmu i što smo stariji to smo više izloženi oksidaciji. Najvažnija točka napada su lipidi masti (lipidna peroksidacija), a pošto su i opne naših stanica građene od masti (fosfolipidi) na taj način je ugrožen integritet stanice.

Nastanak slobodnih radikala pospješuje onečišćenost zraka, pesticidi i herbicidi (kemikalije), jonizirajuće, elektromagnetno i geopatogeno zračenje, pušenje, konzumiranje alkohola, nekontrolirano uzimanje lijekova, emocionalni stresovi te smanjena količina antioksidanata u prehrani. Kad postoji ravnoteža između slobodnih radikala i antioksidanata, tada smo zdravi.

Za očuvanje i pravilnu funkciju imunološkog sustava važna je pravilna prehrana i to ne samo što jedemo nego i koliko jedemo. Dnevni kalorijski unos, dokazano je, utječe na rad obrambenog sustava. Pothranjene, ali i pretile osobe te one na različitim dijetama za mršavljenje lakše podliježu infekcijama nego njihovi vršnjaci koji imaju normalnu tjelesnu težinu i uravnoteženu prehranu. Najveće štete imunitetu nanose procesuirane namirnice te one s većim količinama konzervansa i drugih aditiva. Što kraći put od polja do stola neka bude jedan od motiva u našoj prehrani.

Pripremite čaj koji čisti jetru i jača imunitet!

Najbolji izbor je sezonsko voće i povrće, orašasti plodovi, mahunarke te cjelovite žitarice. Voće i povrće je najbolje konzumirati sirovo ili kratko termički obrađeno, budući da obiluje vitaminima i mineralima koji kao antioksidanti neutraliziraju štetni učinak slobodnih radikala.

Vitamin E

Smiruje simptome upale, pospješuje rad krvotoka i prokrvljenost, neutralizira štetni učinak nitrita i nitrozamina iz hrane. Prirodni izvori su biljna ulja, sjemenke suncokreta, orašasti plodovi: orasi, lješnjaci, bademi, jaja, mlijeko, maslac. Preporučena dnevna doza je 15 do 50 IU.

Vitamin A

Važan je za normalnu funkciju stanične opne i stanice u cjelini, osigurava njezinu pravilnu diobu. Nazivaju ga još i antiupalnim vitaminom i čuvarom epitela sluznica i kože. Ima ga u mrkvi, rajčici, bundevi, špinatu, blitvi, marelicama (sušene), naranči, grejpu, jajima, maslacu, siru, jetrima. Normalne dnevne potrebe su 5 000 i.j. za odrasle ili 1 do1,5 mg (primjerice četiri sušene marelice ili 100 gr blitve.)

Vitamin C

Vitamin C ima najveći pojedinačni učinak na očuvanje imuniteta, još ga nazivaju protuupalnim i antialergijskim vitaminom. Jednako su važni vitamini A i E te minerali: magnezij, selen i cink.

C vitamin povećava broj i pokretljivost i T limfocita (zaduženih za stanični imunitet), zatim pomaže jetrenim enzimima u procesima detoksikacije (eliminacije štetnih tvari iz organizma), nužan je za normalan rad nadbubrežne žlijezde, poglavito u uvjetima stresa kada se ona dodatno opterećuje. Pomaže kod prehlade i skraćuje trajanje viroze. Pušenje smanjuje razinu C vitamina u organizmu (svaka cigareta "oduzme" tijelu 25 mg vitamina C.) Vitamina C ima u citrusnom voću: limun, naranča, mandarina, grejp, u šipku, kiviju, borovnici, brusnici, crvenoj paprici, brokuli, hrenu, crvenom luku, peršinu, kupusu i kiselom zelju. Upravo sad, kada je sezonski dozrelo, svakog dana uzmite bar jedan citrus.

Preporučena dnevna doza za zdrave odrasle osobe je 60 mg, ali se ona u uvjetima kad su potrebe veće višestruko povećava. Primjerice povećane potrebe su kod trudnica, dojilja, alkoholičara, pušača, kod upala i infekcija različite etiologije, kod sklonosti alergijama i stresu, kod trauma i poslije operativnih zahvata (povećava sintezu kolagena i ubrzava zacjeljivanje rana), kod terapije nekim lijekovima (acetilsalicilna kiselina) i sl.

Treba naglasiti da je vitamin C termolabilan i fotosenzibilan, odnosno već ga temperatura iznad 60°C inaktivira kao i izlaganje svjetlu.

Magnezij

Mineral koji se ubraja u makroelemente isto tako je snažan antioksidant, pomaže jetrenim enzimima (detoksikacija), u borbi protiv slabokrvnosti. Magnezij ulazi u sastav klorofila (biljnog pigmenta od kojeg potiče zelena boja biljaka koji je kemijski vrlo sličan hemoglobinu) koji u svojoj molekuli umjesto magnezija ima željezo. Magnezij povećava propusnost stanične opne za glukozu, koja se onda bolje iskoristi kao energetski izvor na razini stanice. To je uz kalcij i fosfor jedan od tri elementa koštanog tkiva. Na taj način smanjuje umor i dodatno energizira organizam. Dnevne potrebe su 300 mg.

Pripremite napitak koji jača imunitet i sprječava infekcije!

Cink i selen

Cink i selen su mikroelementi, važni su za pravilno djeljenje stanica, a deficitarni su kod pušača (kadmij iz duhanskog dima ih uništava). Prirodni izvori cinka su pšenične klice, pivski kvasac, sjemenke bundeve, nemasno mlijeko. Dnevne potrebe su oko 25 mg.

Selen dopunjuje djelovanje vitamina E. U organizmu je potreban u manjim količinama, a kod astme, Crohnove bolesti, tumora i multiple skleroze nalazi se u organizmu manje nego što je normalno. Važan je za enzimsku aktivnost jetra. Dnevne potrebe 50 do 100 mcg. Prirodni izvori su mu plodovi mora (tuna), gljive, brokula, školjke, brazilski oraščić, češnjak, luk, rajčica, smeđa riža. Kako bi se ovi vitamini i minerali antioksidansi na najbolji način iskoristili u metaboličkim procesima, nužno je osigurati dovoljan unos tekućine poglavito vode. U prehrani treba izbjegavati rafinirane ugljikohidrate (slastice), zasićene masnoće životinjskog podrijetla (suhomesnati proizvodi, iznutrice).

Pobrinite se da se češnjak i luk nađu svaki dan na vašem tanjuru. To su prirodni antibiotici, baš kao i prirodni proizvod pčela propolis koji djeluje na mnoge mikroorganizme kao što su virusi, bakterije i gljivice. Ublažuju i bol. Sadrži aktivne bioflavonoide, koji su djelotvorni kod upornih i tvrdokornih upala pa i takvih koje više ne reagiraju na sintetske antibiotike.

Od biljnih pripravaka savjetuje se echinacea (biljni penicilin). Sadrži biljni antibiotik echinacosid. Aktivne komponente iz biljke povećavaju sintezu T limfocita odgovornih za stanični imunitet. To je biljka koja se u povijesti upotrebljavala daleko prije pronalaska sintetskih antibiotika.

Kod kroničnih stanja oslabljenog imuniteta aloe vera, lycium barbarum i dr. mogu pomoći jer istodobno jačaju imunitet, umanjuju bolove, uklanjaju otrove iz organizma i djeluju protuupalno, a mogu se upotrebljavati uz već postojeću terapiju. U svakom slučaju prije primjene potražite savjet liječnika, ljekarnika i nutricionista.