Jabuke

Bogatstvo hranjivih tvari

Visoko mjesto među namirnicama potvrđuju i nutricionisti koji svakome preporučuju 30 do 40 kg jabuka godišnje.

Iako obična, skromna jabuka ne zauzima u prehrani mjesto koje zaslužuje. Redovitom konzumacijom jabuka blagotvorno utječe na zdravlje i pravilno funkcioniranje našeg organizma. Svojim visokovrijednim sastojcima zaslužuje da je smatramo pravom kraljicom među voćem. Tako visoko mjesto među prehrambenim namirnicama potvrđuju i nutricionisti koji svakome preporučuju 30 - 40 kg jabuka godišnje. Da je jabuka često podcijenjena, potvrđuje i podatak da se u nas godišnje konzumira samo 16,5 kg po osobi.

Iako se od oko 8000 poznatih sorti pojedine jabuke po sastavu ponešto razlikuju, može se reći da 100 g jabuke sadržava 84,1 g vode, 14,9 g ugljikohidrata, 0,3 g bjelančevina, 0,4 g masti i 2,3 g prehrambenih vlakana. Od vitamina su prisutni A i C, vitamini B grupe (vitamin B1, B2, B6, nikotinamid, pantotenska kiselina, folna kiselina), a od minerala kalij, kalcij, fosfor, željezo, natrij, magnezij, cink te elementi u tragovima bakar i mangan. Visokim sadržajem vode jabuka utažuje žeđ i nadoknađuje tekućinu, a ugljikohidratima glukozom, fruktozom i saharozom opskrbljuje organizam energijom sprječavajući umor i gubitak koncentracije. Znatan udio kalija osigurava pojačano izlučivanje štetnih tvari mokraćom, što pridonosi potpunijem "čišćenju" organizma.

Jabuka se preporučuje u prehrani kod bolesti žuči, debelog crijeva te vrijeda na želucu. Povoljno djeluje na srce i krvožilni sustav, te pomaže sprječavanju začepljenja krvnih žila smanjujući rizik tromboze, a zbog sadržaja pektina i polifenola tanina djeluje na sniženje kolesterola i triglicerida te tako pozitivno utječe na sprječavanje nastanka ateroskleroze. Zbog sadržaja tanina pomaže regulaciji stolice. Odstajala, ribana jabuka koja je poprimila smeđu boju daje se u prvim danima dijete kod proljeva, jer stabilizira crijevnu floru uz istodobnu nadoknadu.

Mokraću čini lužnatom, što je osobito važno kod šećerne bolesti, acidoze, bolesti srca, jetara i bubrega praćenih acidozom, kroničnih proljeva te komplikacija u trudnoći. Osobito se preporučuje osobama koje svakodnevno konzumiraju veće količine mesa, jer se probavljanjem bjelančevina njihov organizam dodatno zakiseljava.

Sadržaj kalcija i fosfora osigurava povoljan utjecaj na izgradnju kostiju i zuba, a fluor pomaže u sprječavanju karijesa, istodobno jačajući zubno meso i održavajući usnu floru.

Vrlo važne tvari u jabuci su bioflavonoidi (klorofil, karotenoidi i antocijanidin), koji, osim što voću daju boju i karakterističnu aromu, djeluju kao "hvatači" slobodnih radikala koji smanjuju rizik nastanka kancerogenih bolesti. U kombinaciji s vitaminom C, čije djelovanje pojačavaju, te mineralima i ostalim tvarima u jabuci, stimuliraju djelovanje imunološkog sustava. Zbog sadržaja karotena, jabuka pruža i zaštitu od štetnog djelovanja ultraljubičastih zraka.

Jabuka je nezaobilazna u svim dijetama za mršavljenje jer svojim sadržajem pektina (oko 1,2 posto) uklanja osjećaj gladi. Pektin, naime, čine netopiva vlakna čijim se bubrenjem u želučanom soku stvara osjećaj sitosti. Naposljetku, smatra se da jabuka sadržava i nešto serotonina koji pozitivno utječe na raspoloženje, smiruje te blagotvorno djeluje na uspavljivanje.