Koristi i štete od soje

Od korisnih do nepoželjnih sastojaka

Uza spomenute relativno velike količine bjelančevina, soja sadrži vrlo korisne omega-3 masne kiseline te čitav niz drugih korisnih biljnih tvari (tzv. fitonutrijenata). Proglašenje soje vrijednom prehrambenom namirnicom s antikarcinogenim svojstvima i elementima koji smanjuju štetni kolesterol u krvi (LDL) djelomično je temeljeno na određenim segmentima znanstvenih istraživanja, a djelomično na propagandnom marketingu danas snažne industrije, proizvodnje soje.

No, uz korisne sastojke, soja i njezini proizvodi sadrže relativno velik broj za čovjeka nepovoljnih i opasnih tvari, koje mogu ozbiljno ugroziti zdravlje. Kako se o takvim nepovoljnim učincima soje premalo govori u javnosti, nužno je upozoriti one koji je konzumiraju o mogućim zdravstvenim posljedicama. Najčešći su konzumenti soje vegetarijanci (zbog deficita bjelančevina u njihovoj prehrani), ali broj konzumenata svakim danom raste, jer se mnogi sojini proizvodi kao izolati dodaju industrijski pripremljenoj hrani. Nepovoljne učinke sastojaka soje i njezinih proizvoda možemo podijeliti u dvije glavne skupine:

nepovoljni sastojci sjemena soje
nepovoljni sastojci izolata, tj. proizvoda izdvojenih iz soje.

Nepovoljni sastojci sjemena soje

pitična kiselina (u obliku pitata)
inhibitori enzima u procesu probave
hemaglutinin
izoflavoni
genetski modificirane vrste soje
herbicidi i pesticidi primijenjeni u proizvodnji soje.

Pitična kiselina je toksična tvar koja se u soji nalazi u obliku pitata. Prisutna je u ljuskama svih sjemenki i mahunarki, ali ne u takvim količinama kao kod soje i u obliku nešto drukčijih spojeva. Ta kiselina sprječava apsorpciju nekih esencijalnih minerala u organizmu, kao što su kalcij, magnezij, bakar, željezo i cink. Nedostatak tih minerala u organizmu izaziva brojne zdravstvene poremećaje i razvoj čitavog spektra bolesti. Sojin pitat vrlo je otporan na tehniku redukcije, kao što je dugo i lagano kuhanje, koje je inače dopušteno kod ostalih mahunarki.

Sjeme soje sadrži i snažne inhibitore nekih enzima, poput tripsina, koji je nužan za probavu bjelančevina. Uobičajeno kuhanje ne deaktivira te "antinutrijente", koji mogu uzrokovati ozbiljne želučane poremećaje, smanjujući razgradnju bjelančevina i dovodeći organizam u stanje kroničnog manjka aminokiselina.

Hemaglutinin je sastojak sjemena soje koji u krvi potiče stvaranje tvari koje sljepljuju crvena krvna zrnca, što onemogućuje ispravnu apsorpciju kisika i njegovu distribuciju stanicama organizma.

Najkontroverzniji sastojci sjemena soje su neki izoflavoni (fitoestrogeni), poput genisteina i daidzeina. Genistein se pokazao kao inhibitor tirozin kinaze, enzima bitnog u procesu korištenja esencijalne aminokiseline tirozina u mozgu, čiji je utjecaj iznimno važan za funkciju tiroidnih hormona i mnoge druge funkcije organizma. Utjecaj izoflavona na smanjenje funkcije tiroidne žlijezde izaziva razvoj hipotireoze. Kako je funkcija tiroidne žlijezde vrlo važna za razvoj mozga djece u najranijoj dobi, a posebno u prvih 12 tjedana trudnoće, pretjerano konzumiranje soje i njezinih proizvoda za trudnoće može izazvati štete u razvoju mozga djeteta i poremećaj reproduktivnih organa.

Neka istraživanja kod djece pokazala su da je pri konzumaciji dvije čaše sojinog mlijeka na dan koncentracija fitoestrogena u krvi ekstremno visoka (13.000 do 22.000 puta veća od prirodne koncentracije ljudskog hormona estrogena u toj dobi). Iako je djelovanje fitoestrogena gotovo 1000 puta slabije od estrogena, ipak su takve koncentracije fitoestrogena iznimno visoke. Istraživanja također pokazuju da fitoestrogeni kod odraslih ljudi izazivaju demenciju. Pokazalo se da muškarci koji konzumiraju tofu (proizvod fermentirane soje) barem dva puta tjedno tijekom 30 godina imaju nepovratna oštećenja i smanjenja volumena mozga, koje je ekvivalent približno pet godina starijem mozgu. Uz to, vjerojatnost pojave Alzheimerove bolesti kod takvih ljudi raste 2,4 puta, kao i vjerojatnost Parkinsonove bolesti i depresije. Kako ti fitoestrogeni mogu konkurirati prirodnom ljudskom hormonu estrogenu, oni kod žena inhibiraju prirodni estrogen, a kod muškaraca enzimsku aktivnost aromataze, koja pretvara testosteron u estradiol. Time fitoestrogeni remete suptilnu hormonalnu ravnotežu, izazivajući brojne poremećaje.

Gotovo 99 posto danas proizvedene soje je genetski modificirana (GM) i predstavlja velik izvor alergija kod ljudske populacije koja konzumira sojine proizvode. Tako je, primjerice, soja postala drugi najčešći alergen u SAD-u. U nekim vrstama GM soje (npr. Monsanto RR) znatno je povećan sadržaj inhibitora tripsina (za 27 posto).

Soja je i jedna od najzagađenijih vrsta hrane herbicidima i pesticidima i kao takva vrlo opasna za zdravlje. Kao nepovoljan element navodi se i sinergističko djelovanje nekih herbicida koji dodatno povećavaju ionako visok sadržaj fitoestrogena u sjemenu soje.