Najčešći uzroci pogrešnog načina prehrane

Konzumiranje obroka bez reda i nepostojanje uobičajenog vremena i mjesta za obrok

Ne koncentriramo se na obrok jer nam je to "manje važno" nego se hrana uzima istodobno dok čitamo novine, radimo za računalom, vozimo auto ili gledamo televizijski program. Najčešće se tako jedu grickalice, sendviči, hamburgeri ili slatkiši. Što se događa? Nismo svjesni ni količine hrane koju pojedemo niti njezine kaloričnosti. Često na takav način uzetu hranu ne sažvačemo dovoljno, stalno jedemo i stalno smo gladni. Proces probave počinje u ustima i potrebno je dobro sažvakati hranu. Na taj način hrana se kraće vrijeme zadržava u želucu, probavni organi manje se energetski troše u procesima probave i prije se pojavljuje osjećaj sitosti.

Žvakanje hrane iznimno je važno u njezinoj daljnjoj probavi. Žvakanje je automatski signal i ostalim probavnim organima (prije svega želucu i duodenumu) da je proces probave počeo i da počnu s izlučivanjem svojih probavnih sokova. Slina sadrži enzim alfa amilazu (Ph 6.7 do 7.2), optimalno iznad 7, koja razlaže ugljikohidrate.To znači da je slina blago alkalna (lužnata). Najvažniji čimbenik u procesu pravilne prehrane jest je li hrana pravilno alkalizirana prije nego što dođe u želudac ili nije. Utjecaj izlučivanja probavnih sokova sastoji se od naizmjenično alkalne i kisele reakcije:

• usta - alkalna
• želudac - kisela
• duodenum (početak tankog crijeva) - alkalna
• tanko crijevo - kisela.

Upravo je sluznica tankog crijeva, jejunum i ileum, najvažnija za apsorpciju. Enzim sline alfa amilaza je slična amilazi iz gušterače. Najkraće rečeno, žvakanjem se programiraju na izlučivanje ostali probavni sokovi.

Nekim je ljudima čak i obrok određeni gubitak dragocjenog vremena pa se odluče to obaviti usput, dok žure na posao, tek toliko da utole osjećaj gladi. Hranu koju smo na brzinu pojeli, organizam drugačije metabolizira, odnosno većinu posprema u rezervu kao masno tkivo - salo.

Zato je potrebno odvojiti dovoljno vremena za jelo, sjesti i u miru pojesti pripremljen obrok. Primjerice za ručak treba odvojiti najmanje od 20 do 30 minuta.

Preskakanje obroka, osobito doručka je vrlo česta pogreška. Jutarnji obrok nam je prijeko potreban da bismo funkcionirali tijekom dana, a krvi osigurali potrebnu razinu glukoze koja je naše pogonsko gorivo i jedini energetski izvor za moždane stanice. Preskakanjem obroka najčešće pregladnimo pa onda stihijski uzmemo i više hrane nego što nam je potrebno. Prema tradicionalnoj kineskoj medicini (TKM) meridijan želuca je u energetskom maksimumu između sedam i devet ujutro i to je najoptimalnije vrijeme za doručak. Preskakanje doručka dovodi do pada razine glukoze u krvi što rezultira slabljenjem koncentracije, umorom, razdražljivošću i tresavicom.