Otkrijte je li zdravije nezrelo ili prezrelo voće i povrće

Izvor slike: 123RF

Voće i povrće dio su zdrave prehrane i stručnjaci se slažu da ih trebamo unositi svakog dana. Uz antioksidanse i vlakna te niz vitamina i minerala kojima obiluju, voće i povrće je izvrstan i ukusan izbor koji se može pripremiti na bezbroj načina. Pozitivna stvar je što živimo u zemlji koja ima dosta obradivih površina pa, za razliku od nekih drugih zemalja, imamo prilike nabaviti domaće voće i povrće od proizvođača, a ne samo ono uvezeno u velike trgovačke lance.

No, jeste li znali da kod većine voća i povrća zrenje može utjecati na zdravstvene benefite koje namirnica nudi? Vjerojatno vam se nekad dogodilo da ste zaboravili na voće ili povrće pa je nakon nekog vremena promijenilo boju, teksturu i okus, a samim time su se promijenile prednosti za zdravlje jer se u voću i povrću prije i nakon zrenja ne nalaze isti omjer spojeva.

Premda se mekani avokado i tvrda zelena banana mogu nekako iskoristiti, dobro je znati koja je uopće razlika između zrele hrane i one koja je već lagano prezrela.

Sadržaj šećera i škroba se uvelike razlikuje

Nakon što voće ili povrće dostigne punu veličinu, počinje proces zrenja, škrob se pretvara u šećer, razvijaju se fenolni spojevi (pigmenti), tekstura postaje mekša i pektin (polisaharid iz hrane) postaje topiv u vodi. Sve to znači da je namirnica zrela, da ima pravilan izgled i prepoznatljiv okus.

Nezrela i prezrela hrana stoga imaju potpuno drugačiji kemijski sastav. Hrana koja je nezrela sadrži više škroba, a manje šećera, dok prezrela hrana sadrži puno šećera, a malo škroba.

To se može jednostavno objasniti na primjeru banane, koja spada u najpoznatije i najpopularnije voće. Nezrele banane (poznate i kao „zelene“ banane) imaju manje šećera, a više otpornog škroba (škroba koji se ne može probaviti pa postaje hrana crijevnoj mikrobioti). Kad ta banana sazri, otporni škrob pretvara se u šećer, mijenjajući omjer. Konzumiranje nezrele banane rezultirat će sporijim, reguliranim otpuštanjem šećera u krvotok, dok će konzumacija zrele banane uzrokovati brži skok šećera u krvi.

Kada jedete nezrelu bananu, i bilo koju drugu nezrelu hranu, poput sirovog krumpira ili graha, morate uzeti u obzir da se mogu pojaviti neki problemi. Budući da otporni škrob, kojim obiluje nezrela hrana, putuje sve do debelog crijeva, vaš probavni sustav ga možda neće probaviti jer nije naviknuo na konzumiranje takve vrste škroba i količine vlakana. Ako imate osjetljiv želudac, „zelenu“ hranu jedite polako, postupno dodajte više vlakana i dopustite tijelu da se prilagodi, kako biste postigli punu zdravstvenu isplativost iz hrane, bez probavnih smetnji.

Vrijednosti antioksidansa obično se povećavaju sazrijevanjem plodova

Osim pretvaranja škroba u šećer, najznačajnija promjena tijekom procesa zrenja je razvoj vitamina, i minerala, a pokazalo se i da se antioksidansi pogotovo povećavaju prilikom zrenja. Isto tako, antocijanin, antioksidativni spoj koji daje voću i povrću duboku ljubičastu boju, povećava se više od četiri puta tijekom prijelaza iz nezrelog u zrelo.

Srećom, voće bogato antioksidansima najprivlačnije izgleda kad je u najvećoj zrelosti, a tada sadrži i najviše šećera pa će vam prirodni i zdravi šećeri zamijeniti uživanje u slatkišima.

Sadržaj vitamina C se mijenja

Vitamin C u paprikama, rajčicama i ananasu se povećava kako plodovi sazrijevaju. Međutim, u narančama, grožđu i limunu sadržaj vitamina C je zapravo najveći kada je plod napola zreo. Vitamin C je vrlo važan za organizam i pomaže u jačanju imunološkog sustava, zaštiti od slobodnih radikala, ozdravljenju tijela, a u nekim slučajevima i u apsorpciji željeza pa se preporučuje redovita konzumacija u preporučenim dozama.

I što onda odabrati, nezrelu ili prezrelu hrana?

Točan odgovor je da je najbolje odabrati zrelu hranu, ali ako dobijete veliku količinu domaćeg proizvoda koji je nezreo ili prezreo, onda ga svakako iskoristite.

Zelena banana se može koristiti za kreme, kolače, kao dodatak zobenim pahuljicama ili za jutarnji smoothie. Zelene rajčice se mogu pržiti ili koristiti za sataraš (šalšu), dok se nezrele jagode mogu kombinirati sa zrelim u voćnoj salati ili sladoledu, a zelene šljive se mogu ukiseliti ili zamrznuti i spremiti za umak ili kolače.

Prezrelo povrće izvrsno je za složence ili variva, a prezrelo voće idealno je za domaći pekmez ili kolač, a ako imate previše, uvijek možete zamrznuti.

U svakoj kuhinji ima dovoljno prostora za sve faze zrelosti, samo treba malo kreativnosti i volje da se pobrinite za proizvode. Bez obzira na zrelost, svako voće i povrće ima svoje mjesto u zdravom, uravnoteženom obroku, na vama je samo da ga dobro iskoristite.