Prehrambena medicina

Svjež jogurt

Kad biste znali koliko je važno konzumirati svjež jogurt, jeli biste ga na tone svaki dan! Želite li izbjeći probleme s crijevima, od neredovite stolice do raka crijeva, popijte čašu ili dvije (otprilike 100 - 200 ml) svježeg jogurta na dan.

Što sadrži svjež jogurt?

Svjež jogurt sadrži bakterijske kulture Lactobacillus bulgaricus i Streptococcus thermophilus - koje se uglavnom mogu naći u fermentiranim mliječnim pro­izvodima, uključujući kiselo mlijeko. On sadrži i kulture za koje se zna da su važne za funkcioniranje crijeva - Lactobacillus acidophilus i Bifidobacterium bifidus (skraćeno se često spominju kao Acidophilus i Bifidus). U tim je dvjema kulturama tajna ljekovitog djelovanja svježeg jogurta.

Koja je razlika između svježeg jogurta i komercijalno proizvedenog jogurta?

Svjež se jogurt razlikuje od komercijalnih jogurta zato što nije toplinski obra­đen nakon dodavanja bakterijskih kultura pa stoga žive bakterijske kulture mogu preživjeti u crijevima i razmnožiti se. Komercijalni se jogurti uglavnom toplinski obrađuju, što uništava korisne žive kulture pa stoga oni nemaju istu ljekovitu vrijednost kao jogurti sa živim kulturama Acidophilusa i Bifidusa.

Zašto je korisno uzimati svjež jogurt?

Koža, probavni sustav (od usta do anusa) i vagina u žena kolonizirani su milijardama bakterija koje su nužne za pravilno funkcioniranje tih organa U medicinskome se nazivlju te milijarde bakterija spominju kao bakterijska flora tijela. One žive na našoj koži i u tijelu. Najveći se broj bakterija nalazi u probavnom sustavu, gdje ih obitava i do 500 različitih vrsta. Sve se ove bakterije zajedno zovu crijevna flora. Crijevna je flora odgovorna za brojne važne djelatnosti, a neke od njih usko su povezane s imunološkom funkcijom, nutricionističkim stanjem i detoksikacijom tijela.

Kakvoća se naše crijevne flore određuje ravnovjesjem između različitih vrsta bakterija. Svaka vrsta obuzdava onu drugu, sprječavajući prekomjeran rast bi­lo koje vrste. To ekološko ravnovjesje mogu narušiti određeni čimbenici kao što su ishrana, kroničan stres, kirurški zahvat, velike promjene temperature i lijekovi (poput antibiotika). Ako uzimanje antibiotika, primjerice, djelomi­ce naruši bakterijsku floru tijela, štetne bakterije mogu zamijeniti »dobre« bakterije koje su uništene. Neki antibiotici poput amoksicilina mogu pore­metiti bakterijsku floru u crijevima i vagini, gdje se može razviti upala slu­znice izazvana Candidom albicans. Ta je upala očitija u vagini zbog vidljiva iscjetka, dok u crijevima nije toliko očita jer u početku ima malo ili nikakvih simptoma.

U zdrave osobe "dobre" bakterije poput onih koje se mogu naći u svježem jo­gurtu (Acidophilus i Bifidus) proizvode kiseline poput mliječne koje svoj okoliš održavaju kiselim. Štetne bakterije i kvasac, poput onoga koji izaziva upalu sluznice, ne mogu rasti u kiselome okružju, nego samo u onome koje nije to­liko kiselo, a što izazivaju određeni lijekovi (posebice antibiotici i kontracep­cijske tablete). Ti lijekovi mijenjaju prirodnu bakterijsku floru u probavnom i genitalnom sustavu, što može dovesti do kroničnih upala izazvanih štetnim bakterijama, kvascem ili gljivicama.

"Dobre" bakterije igraju vrlo važnu ulogu u probavi. Primjerice, što je veći po­stotak tih "dobrih" bakterija u probavnom sustavu, to će više biti peristaltike (prirodnih kontrakcija crijeva), koja izbacuje otpadni materijal iz stolice.

Pokazalo se da narav bakterijske populacije u crijevima ima veće djelovanje na uobičajeni rad crijeva od dodavanja prehrambenih vlakana. Liječnička se stru­ka zalijepila za meki nje kao za najvažniji prehrambeni čimbenik u rješavanju mnogih problema s crijevima. Međutim, dok sam još studirao medicinu, po­vezanost je između raka debeloga crijeva i poremećaja u bakterijskoj populaciji crijeva već bila razvidno ustanovljena.

Zdrava bakterijska flora u crijevima djeluje na još neke korisne načine pa ćemo pobliže razmotriti pojedine od njih.

1. Učinak crijevne flore na rak debeloga crijeva

Mnoge su studije pokazale da je učestalost raka debeloga crijeva vrlo niska u vegetarijanaca, ali visoka u ljudi koji jedu meso. Uzorci su stolice strogih vegetarijanaca imali znatno veću populaciju laktobacila (Lactobacillus aci­dophilus) - dobrih momaka! Meso pridonosi porastu putrefaktivnih bak­terija kao što su bakteriodi (loši momci) i smanjenju laktobacila (dobrih momaka). Te putrefaktivne bakterije proizvode kemikalije (npr. toksične amine) koje mogu oštetiti sluznicu debeloga crijeva i na posljetku izazvati rak. Budući da laktobacili štite protiv raka, važno ih je uzimati svakodnev­no kao mjeru sprječavanja nastajanja raka debeloga crijeva.

Dokazano je da su »dobre« bakterije važne u liječenju raka debeloga crijeva. Neumeister (1969.) je pokazao da uzimanje dviju bakterija iz svježeg jogurta - Lactobacillus acidophilus i Bifidobacterium bifidus- tijekom terapije zrače­njem smanjuje terapijske nuspojave (npr. proljev) sa 61% na 21%. I druge su studije to potvrdile pa preporučujem uporabu korisnih bakterijskih kultura (kao što je svjež jogurt) za trajanja radioterapije i kemoterapije u liječenju raka.

2. Crijevna flora i apsorpcija kalcija

Zdrava crijevna flora poboljšava apsorpciju kalcija u krvotok preko stijenke crijeva. Kao što je već opisano, »dobre« bakterije u crijevima proizvode kiseline kao što je mliječna. Kiselo okružje pridonosi apsorpciji kalcija. To je iznimno važno u slučaju osteoporoze, posebice u žena u postmenopauzi koje ne vježbaju dovoljno i čija ishrana nije bogata kalcijem. Svakodnevno uzimanje svježeg jogurta može pomoći apsorpciju kalcija i sprječavanju osteoporoze.

3. Crijevna flora i kolesterol

Neke su studije pokazale da konzumacija »dobrih« bakterija kao što je Acidophilus izaziva smanjenje razine kolesterola u serumu (Mann i Spocrry, 1974.; Mann, 1977). Osim toga, ako se novorodenčad hrani mliječnom formulom s pojačanim laktobacilima, to izaziva niže razine kolesterola u krvi od onih u ishrani mlijekom bez laktobacila. Slična su zapažanja pri­mijećena na praščićima koji su dobivali hranu bogatu kolesterolom.

Te studije dokazuju da uzimanje »dobrih« bakterija, poput onih u svježem jo­gurtu, može smanjiti razinu kolesterola u krvi pa stoga i rizik od srčane bolesti.

4. Crijevna flora i neredovita stolica/proljev

I neredovita stolica i proljev mogu se liječiti svježim jogurtom. Brojni su liječnici istraživači dokazali korisno djelovanje laktobacila na rad crijeva, bilo u obliku svježeg jogurta, bilo u obliku kapsula sušenih u smrznutom stanju pod vakuumom.

Normalan rad crijeva važan je za sve, ali posebice je važan u starijih ljudi. Konzumacija svježeg jogurta u starije populacije koristi ne samo crijevima nego i tijelu općenito. Kalcij u jogurtu štiti od osteoporoze.

Ljudi koji putuju često imaju problema s proljevom, a često boluju od svih vrsta gastrointestinalnih problema, posebice od upala poput gastroente-+ritisa, koji se može pretvoriti u dugotrajnu upalu. Uzimanje laktobacila prije i tijekom godišnjeg odmora zaštita je od bolesti izazvanih crijevnim patogenima.

5. Crijevna flora i terapija antibioticima

Terapija bilo kakvim antibioticima (posebice onima široka spektra poput amoksicilina, tetraciklina i ampicilina) i dugotrajna uporaba antibiotika (kao u liječenju akni) mogla bi poremetiti ravnovjesje crijevne flore. Vrlo jaki antibiotici poput klindamicina i linkomicina mogu izazvati drastične promjene. Oralno uzimanje antibiotika često izaziva gastrointestinalne po­remećaje, posebice u malene djece. Mnoga od njih žale se na nejasne simp­tome kao što su mučnina, tupa bol i osjećaj slabosti u cijelom abdomenu. Druga imaju simptome poput proljeva (koji je vjerojatno najčešća nuspojava terapije antibioticima), nadutosti, vjetrova i gubitka teka. Dugoročni pro­blemi mogu biti raznovrsni, od alergija, čestih upala i sindroma nadraže-nog crijeva do ozbiljnijih problema kao što su kronična kandidijaza (upala crijevne sluznice), dijabetes i oštećenje jetre.

Zbog povećane osjetljivosti na bolest nakon terapije antibioticima, vrlo je važno uspostaviti normalnu crijevnu floru što je prije moguće. Tijekom 1950-ih liječnici su obično savjetovali pacijente da s terapijom antibiotika uzimaju bakterijsku kulturu. Danas je ta praksa prestala iako se uzima pu­no više antibiotika, posebice onih jačih.

Kada ste na terapiji antibioticima, uzimajte »dobre« bakterije kao nadomje­stak, ako je moguće Acidophilus u kombinaciji s Bifidusom kao zaštitu od mnogih gastrointestinalnih nuspojava.

6. Crijevna flora proizvodi vitamine koji su nužni za vašu dobrobit

Kada je prisutna živa kultura laktobacila, kao što je to slučaj u fermentira­nim mliječnim proizvodima poput svježeg jogurta, dolazi do golema po­rasta razina folne kiseline i većine vitamina B, što je znanstveno dokazano. Međutim, nije ustanovljeno koliko se tih vitamina doista apsorbira preko stijenke crijeva i koristi u tijelu.

Laktobacili u crijevima proizvode vitamin K,. Taj je vitamin potreban za nastajanje tvari koje su nužne za grušanje krvi u jetri. Stoga proizvodnja dovoljnih količina vitamina K, i normalno grušanje krvi u tijelu ovise o crijevnim bakterijama. Pomanjkanje vitamina K može izazvati curenje krvi iz nosa, prekomjerno nastajanje modrica, krv u urinu (hematuriju) i preko­mjeran gubitak menstrualne krvi. Na sreću, nešto je vitamina K prisutno u zelenome povrću u obliku vitamina K,. Stoga čak i poremećena bakterijska flora u crijevima možda neće izazvati pomanjkanje vitamina K ako jedete mnogo zelenog povrća.

U bolnicama često vidimo slučajeve pomanjkanja vitamina K u novoro­đenčadi jer ona nemaju laktobacila u crijevu koji su važni za sintezu tog vitamina. Bolnice im uglavnom daju 1 mg vitamina K čim se rode kao profilaktičku mjeru protiv spontanoga krvarenja, a to je još jedan dokaz važnosti zdrave bakterijske populacije u probavnom sustavu.

Dok sam boravio u primitivnih naroda - Fulani u zapadnoj Africi, Masai u istočnoj Africi, Bušmani u južnoj Africi te plemena Zulu, Sotho i Ksosa u južnoj Africi - bilo mi je zanimljivo promatrati ih kako svi piju skutu (fermentirano mlijeko). Ljudi su uglavnom pili ili još uvijek piju fermen­tirano mlijeko poput svježeg jogurta, skute, mlaćenice i tako dalje, a sada uviđate i zašto! Znanost danas otkriva mudrost u pozadini tih starinskih metoda.

7. Zdrava crijevna flora može spriječiti crijevne upale

Danas postoje uvjerljivi znanstveni dokazi koji pokazuju da laktobacili pro­izvode tvari što sprječavaju rast organizama koji izazivaju bolesti (patogena). Utvrđeno je da uporaba laktobacila kao dodataka prehrani ublažava crijevne upale i u ljudi i u životinja (Shahani i Ayebo, 1980.). Laktobacili proizvode biocine koji mogu uništiti invazivne patogene ili spriječiti njihov rast. Lactobacillus acidophilus vrsta je laktobacila koja proizvodi nekoliko takvih tvari poput acidofilina, laktocidina i acidolina (Hamdan i dr., 1973.).

8. Crijevna flora jača imunološki sustav

Crijevna se bakterijska populacija neprestano mijenja. To jc dinamična, a ne statična populacija. Tijelo mora reagirati na te promjene, a posebice imunološki sustav pa stoga promjene u bakterijskoj flori jačaju imunološki sustav i tako povećavaju otpornost tijela. To je jako imunološko djelovanje promjenjive flore nužno kako bi tijelo razlikovalo dobre od štetnih bakterija. Na taj način crijevna flora pomaže vašem imunološkom sustavu.

To su samo neke od prednosti uzimanja bakterijskoga nadomjeska. Ja prepo­ručujem svakodnevno uzimanje nadomjeska, posebice ako imate problema s crijevima ili ako ste na terapiji antibioticima.