Prehrambena medicina

Voda

Voda je najvažnija hranjiva tvar u tijelu. Otprilike 60% ljudskoga tijela sastoji se od vode pa ne bismo smjeli zaboraviti piti mnogo vode svakoga dana. Preporuča se da žena od 50 kg pije u prosjeku 1 - 1,5 litara vode na dan, a muš­karac od 70 kg 1,5-2 litre.

Iako su te količine samo smjernice, najvažnije je slušati vlastito tijelo. Na­žalost, mnogi od nas toliko su dehidrirani da pijemo vodu samo kada smo vrlo žedni. Voda je najvažnija tvar koju valja konzumirati svakoga dana. Po­trebna je za sve što se događa u vašemu tijelu, ali mnogi je ljudi ne piju u dovoljnim količinama. Nemojte je piti kao čaj ili kavu ili bezalkoholno pi­će. Te tvari djeluju dehidrirajuće na tijelo i sadrže kemikalije koje bi mogle biti štetne. Pijte mnogo vode svakoga dana, ali obvezno vodite računa da je sigurna. Najbolja je pročišćena voda, tj. voda iz koje su uklonjene sve kemi­kalije i mikrobi (klor, teški metali, fluorid, bakterije i paraziti). Biljke uzima­ju vodu iz tla, a potom je pročišćavaju pomoću procesa koji se zove obratna osmoza. Pokušajte nabaviti filtar koji vodu pročišćava na taj način. Najbolji filtri na tržištu koriste obratnu osmozu i na taj način proizvode najkvalitetni­ju moguću vodu. Kada ste žedni, pijte vodu. Najbolja je filtrirana ili izvorska voda.

Kakvoća naših zaliha vode postala je glavni problem javnoga zdravstva. Mno­ga djeca u modernim gradovima većinu svojih potreba za tekućinama zado­voljavaju bezalkoholnim pićima, a ne vodom. Bezalkoholna se pića sastoje od karbonatne vode kojoj se dodaju arome, boje i druge tvari. U mnogim je dr­žavama i gradovima voda iz slavine ne samo lošeg okusa i mirisa nego sadrži i klor, fluorid, teške metale i druge kemikalije koje bi mogle biti štetne za tijelo. Ako je vaši ljubimci ne žele piti, budite oprezni.

Klor se koristi za uništavanje štetnih bakterija u vodoopskrbnom sustavu (zato se dodaje u bazene), ali on uništava i neke »dobre« bakterije u ljudskome probavnom sustavu. Utvrđeno je da klor izaziva astmatične napadaje i pospješuje arterosklerozu (stvrdnjavanje arterija).

Fluorid je još jedna tvar koja se često dodaje u vodoopskrbni sustav u zemljama. Iako sprječava kvarenje zubi, pokazalo se da fluorid oštećuje mozak i živčane stanice te izaziva oštećenje jetre, a i velik broj slučajeva lomova kostiju. Fluorid pospješuje oblikovanje kosti, ali kost se često loše mineralizira je stoga prijemljiva na lomove.

Siguran sam da ste svjesni velikog broja teških metala u vodi iz slavine kao što su olovo i aluminij. Svi su teški metali toksični za ljude. Uzimanje aluminija povezuje se s Alzheimerovom bolešću. Otok Guam u Tihome oceanu ima vi­soku koncentraciju aluminija u tlu pa stoga i u vodoopskrbnom sustavu. Go­dinama se to nije uviđalo. Na otoku je prevladavala bolest slična Alzheimeru koja je zahvatila čak i mlade ljude. Taj je problem otkriven prije nekoliko godina pa je voda pročišćena pomoću obratne osmoze. Otada je učestalost ove bolesti znatno opala. Danas se uzima zdravo za gotovo da je taj problem bio izazvan aluminijem u vodi. Pripazite da ne pijete vodu iz slavine koja sadrži aluminij, ne koristite aluminijsko posude za kuhanje i tablete za smanjivanje želučane kiseline koje sadrže aluminij.

Kao dijete u Sjevernoj Irskoj živio sam na selu i u našemu smo dvorištu imali zdenac, koji je godinama bio naš glavni izvor vode. Budući da se u to doba nisu toliko stavljali kemijski insekticidi i pesticidi u tlo, voda je bila čista i sigurna za piće, a dolazila je izravno iz prirode. Danas, međutim, izvješća o kemijskim analizama vode u raznim dijelovima Europe nedvojbeno svjedoče o šteti na­nesenoj našim dragocjenim zalihama vode u posljednjih četrdeset godina pa smo zbog toga prisiljeni piti bilo filtriranu vodu bilo onu iz boce.

Potkraj 1960-ih, dok sam još bio u školi, išli smo na školski izlet u Francusku. Iznenadio sam se vidjevši koliko Francuza pije vodu iz boce jer nikada prije nisam vidio bocu s vodom. Danas je voda iz boce uobičajena diljem svijeta, a to je samo odraz toga koliko su naše zalihe vode postale nesigurne.

U Africi je voda pitanje života i smrti. Zbog kontaminacije vodoopskrbnog su­stava, značajan postotak djece ne preživi prvu godinu života. Mnoga umiru od gastroenteritisa i drugih bolesti koje se prenose vodom. Siguran je vodoopskrbni sustav ključ zdravlja cijeloga sela ili zajednice u Africi. Nažalost, to sve više postaje i europskom stvarnošću. Najosnovnija hranjiva tvar, voda, danas po­staje nesigurna za piće.