Prehrana prema emocijama

Podjela namirnica

Podjele namirnica uglavnom se baziraju na njihovu porijeklu pa je tako najpoznatija podjela na sedam grupa i to su :mlijeko i mliječni proizvodi, meso i ribe, žitarice i proizvodi, voće i povrće, masti, slatkiši i voda.

Kad govorimo o prehrani prema emocijama ova podjela nije adekvatna jer nije bitno odakle pojedina namirnica potječe već je važan utjecaj namirnice na pojedinu emociju. Kako postoje četiri osnovne vrste emocija logično je namirnice podijeliti na 4 grupe i još jednu petu grupu koja kao peti element ima najveću vrijednost jer su namirnice iz te grupe dobrodošle u bilo koje doba i za vrijeme trajanja bilo kakve emocije jer su odviše vrijedne da bi se ograničavalo razdoblje njihova unosa u organizam.

Peti element čine voda, jaja, sjemenke, med i mrkva.

Voda je namirnica koju se ne smije ograničavati kada je u pitanju vrijeme, odnosno razdoblje unošenja ove zdrave tekućine u organizam. Međutim, nije dobro unositi ni premale niti prevelike količine vode, a suvremene teorije prehrane tvrde da bi idealna količina bila 1,5-2 litre dnevno. Naravno da za vrijeme velikih vrućina i teških tjelesnih napora kada tijelo gubi puno tekućine treba ovu količinu dodatno povećati.

Organizacije koje se brinu o zdravlju ljudi smatraju da je potrebno uzeti osam čaša vode dnevno. Dakle, bez obzira na emociju koja u određenom trenutku vlada u našem mozgu potrebno je piti vodu i ona je univerzalna namirnica za svaku emociju iz jednostavnog razloga jer su naše stanice mozga uz masnoće građene i od vode.Ovu masnu komponentu u građi naših moždanih stanica treba također nadoknaditi tvarima iz hrane jer se stanice u našem mozgu neprestano troše i obnavljaju u neprestanim kemijskim procesima.

Bez obzira prevladavaju li emocije sreće ili tuge pa i ljutnje ili tjeskobe uvijek je poželjno uzeti samostalno nekoliko desetaka sjemenki za grickanje ili u sklopu nekog obroka primjerenog za stanje određene emocije. Sjemenke su prepune zdravih nezasićenih masnoća u kojima su otopljeni vrijedni vitamini potrebni za rast i regeneraciju naših reproduktivnih organa pa se često sjemenke smatraju i afrodizijakom, ali u ovoj raspravi važnije je njihovo djelovanje na obnovu i odlično funkcioniranje stanica mozga. Bolje je vitamin E uzeti putem sjemenki badema, oraha, bundeve, sezama ili pšeničnih klica koje će nam dati i obilje vitamina B, nego ih nadoknađivati umjetnim pripravcima.

Odmah nakon dragocjenih sjemenki trebamo spomenuti jaja iz razloga jer se radi o sličnoj namirnici iako nam na prvi pogled izgledaju vrlo različito. Ono što im daje sličnost je njihova sposobnost, odnosno njihov sadržaj svih tvari iz kojih se može razviti život. Iz sjemenke badema ili oraha razvit će se živo stablo koje će dati plodove, a iz jaja živo biće koje će u svom razvoju dati opet jaje. Sada nam je jasno da se radi o najsavršenijim namirnicama koje je stvorila priroda i zato se one preporučaju uvijek, međutim u umjerenim količinama.

Jedno jaje dnevno bilo kada, a ne nužno samo ujutro dati će organizmu snagu bez obzira na emociju koja nas trenutno obuzima.

Među odabirom namirnica petog elementa, odnosno namirnica koje se uvijek mogu konzumirati ostali su još med i mrkva, zbog njihova ljekovita učinka.

O medu su napisane mnoge studije koje potvrđuju njegovu ljekovitost na niz zdravstvenih stanja pa je svakako dobrodošao kod svih emocija, a bilo bi poželjno da ova zdrava namirnica izuzetno slatka okusa zamijeni šećer, od zaslađivanja napitaka pa do priprave zdravih kolača. Mrkva je namirnica koja, uz obilje vitamina topivih u mastima sama po sebi ima nula posto masnoća što je čini jedinstvenom, ima i izuzetnu sposobnost detoksikacije jer na sebe upija štetne tvari iz našeg probavnog sustava te ih izbacuje iz organizma i također regulira probavu. Možda bi se u ovu grupu mogla uvrstiti još pokoja namirnica, ali ove spomenute su svakako najdragocjenije.

Četvrta grupa ili namirnice GABA tipa su ishodišne tvari za nastanak ovog neurotransmitera koji je dobrodošao svojim inhibicijskim i blagotvornim djelovanjem kod emocije ljutnje. Možemo ih nazvati i ˝ljutnjofilne˝ namirnice ili namirnice koje vole emociju ljutnje jer se u tom stanju duha najbolje iskorištavaju u organizmu. Ovdje prije svega spadaju mlijeko i mliječni proizvodi, a to su jogurt, kefir, sir, razni sirni namazi i slično. Čisto djelovanje na ljutnju imaju namirnice sa što više proteina kao što su mlijeko i svježi kravlji sir, a što je više masnoća ili ugljikohidrata u njihovu sastavu djelovanje postaje široka spektra pa će imati utjecaj i na tužna raspoloženja koja slijede kao prirodni nastavak u dnevnom ciklusu emocija. Tako će sirni namaz ili zreli sir koji imaju više masnoća ili voćni jogurt koji ima više ugljikohidrata uz GABU u mozgu potaknuti i sintezu neurotransmitera serotonina koji je ključ za sretno raspoloženje. Ovo nikako ne znači da možemo neograničeno uživati u finom zrelom siru jer se radi o vrlo kaloričnoj namirnici pa je treba jesti u malim količinama. I male količine nam mogu donijeti puno dobroga raspoloženja i sreće ako se ispravno kombiniraju namirnice.

Sretna kombinacija koju su znali još naši preci i zadržala se u Istri do današnjih dana je uzimanje pršuta i sira kao predjelo. Sir utječe  na stvaranje osjećaja sreće, a pršut koji je zdravo crveno meso, ukoliko nije jako soljen, dati će polet i energiju jer djeluje na adrenalin koji budi i daje aktivnost ljudima, čime tjera svaku letargiju i bezvoljnost.

Nakon jedenja tih namirnica postajemo pokretljiviji i lakše nastavljamo dan, a ako uz to uzmemo i čašu crna vina koje će nam štititi krvne žile i učiniti ih protočnijima kako bi mozak dobio više kisika ovaj ciklus savršena zdrava obroka je zaokružen. Odabirom lokacije za ovo blagovanje u vidu rustikalne konobe sa vatrom u kaminu koja širi toplinu uz zvuk pucketanja cjepanica i miris drva doživljaj postaje potpun i emocije nas osvajaju onako kako smo predvidjeli i zadali im cilj.

Treća grupa ili namirnice serotoninska tipa su one koje su ishodišna supstanca za nastanak neurotransmitera serotonina kojeg se još naziva i hormonom sreće koji je u mozgu ključan za nastanak dobrog raspoloženja. Poželjan je u svim životnim situacijama, ali osobito u stanjima tuge i melankolije. Ovdje spadaju žitarice i proizvodi, masnoće i slatkiši. One se mogu nazvati i ˝tugofilne˝ namirnice jer se za njima poseže u stanjima tuge često i instinktivno, a pritom nismo ni svjesni da svoje tužno raspoloženje liječimo uzimanjem slatkiša. Kako su slatkiši i masnoće koncentrirane visokoenergetske namirnice treba ih uzimati u malim količinama.

Ja bih rekao da im treba dati ˝začinski˝ način upotrebe jer one u malim količinama daju sreću životu i a odličan okus jelu i nikako ih se ne treba odreći. Moramo ih upotrebljavati pametno i s dobrom mjerom, a to se može kada imamo znanje o njihovoj prirodi.

Žitarice se smije i treba obilato koristiti, međutim važno je dati prednost proizvodima od cjelovita zrna, iz više razloga. Cjelovita, a ne prerađena žitarica, odnosno njen proizvod koji sadrži i vlakna usporava resorpciju iz probavnog trakta te se ona sporije troši pa imamo duži i kontinuirani dotok vrijednih supstanci koje utječu da se dobro osjećamo. Ovojnica zrna žitarice sadrži celulozu koja potiče i upravlja ravnomjernije procesom probave duž cijelog probavnog trakta. U sastavu ovojnice nalaze se vitamini koji su neophodni u kemijskim procesima iskorištavanja žitarice i njen su integralni dio pa je najbolje konzumirati integralne žitarice, odnosno proizvode dobivene od njih. Posebno učinkovito mjesto među ˝tugofilnim˝ namirnicama zauzimaju slatkiši na osnovu čokolade jer je čokolada posebna učinka na serotonin o čemu je riječ u posebnom poglavlju. Posebno  mjesto među žitaricama zauzimaju mahunarke jer se od ostalih žitarica izdvajaju većim sastavom proteina te su stoga učinkovite, osim u otklanjanju tuge i u umanjivanju tjeskobe, što je primarna zadaća namirnica druge grupe.

Druga grupa su namirnice noradrenalinskog tipa ili one namirnice čija upotreba u organizmu potiče sintezu neurotransmitera koji su odgovorni za energetski učinak, daju volju i polet, tjeraju nas na aktivnost te su potrebni u stanju tjeskobe ili bezvoljnosti. Mogu se nazvati i ˝tjeskobofilne˝ namirnice jer njihovim korištenjem se brže i lakše oslobađamo tjeskobe te nam se na taj način putem odabira ispravne hrane vraća volja za aktivnošću, te optimizam i životni elan. Ovdje spadaju namirnice pretežito proteinska tipa kao što su riba i meso. Meso se dijeli na crveno i bijelo. Crveno meso kao što su divljač i govedina imaju jači adrenalinski učinak i ako se u njima pretjera mogu potaknuti i nastanak agresivna ponašanja ili bijesa. Bolji je odabir bijelo meso kao primjerice, piletina, puretina, teletina, janjetina jer ono ima u sastavu više proteina koji je polazna supstanca i za sintezu serotonina uz noradrenalin pa dobivamo ujedno i sinergistički učinak na bolje raspoloženje i na otklanjanje bezvoljnosti. Riba je sasvim sigurno na vrhu potencijala u otklanjanju bezvoljnosti jer ona, osim što omogućuje lakšu sintezu neurotransmitera u mozgu koji dovode do toga da se dobro osjećamo i potiču na aktivnost, sadrži i omega 3 masne kiseline koje imaju protektivni učinak na krvne žile koje su vodiči svih korisnih nutrijenata do našeg mozga.

Prva grupa su namirnice koje daju mogućnost lakše i brže sinteze dopamina u mozgu ili namirnice dopaminska tipa, a ovaj neurotransmiter je svojevrsni stabilizator i inhibicijski neurotransmiter koji uspostavlja harmoniju u mozgu. Možemo reći da je ova grupa namirnica ˝srećofilna˝ jer u trenutku kada se osjećamo odlično posežemo za njima.To su voće i povrće i nema slasnija i učinkovitija deserta za produžetak emocije sreće od banana u čokoladi ili jagoda uz šampanjac.

Pjenušavo vino će mjehurićima ubrzati apsorpciju hranjivih tvari iz jagoda u našem organizmu, a mala količina alkohola iz vina imati će dodatni inhibicijski učinak i doprinijeti osjećanju blagostanja. Povrće je bogat izvor zaštitnih tvari, kao što su minerali i vitamini koji potpomažu sve kemijske procese i omogućavaju oporavak organizma za nove cikluse emocija koji se neprestano izmjenjuju. Rajčica, jabuka, borovnica, trešnja, šljiva i niz ostalih namirnica iz grupe voća i povrća imaju nedvojbeno zdrav učinak na naše tijelo što je dokazano u mnogobrojnim studijama, a kada su one zdrave za tijelo sasvim sigurno imaju poželjan učinak i na naš duh, odnosno donose nam vedrinu i optimističan pogled na život.

Više o ovoj temi pročitajte u knjizi: