Razmišljamo li o svakom zalogaju

Koja načela slijediti

O hrani i prehrani napisano je mnoštvo članaka i literature u kojima nam autori savjetuju što, koliko i kad jesti. No, često postavljamo pitanje: Što od svega toga odabrati i koja načela slijediti?

U ljudskoj je prirodi želja i težnja za što zdravijim, a time i duljim životom. Znanost zna kako to postići: pravilna prehrana, tjelesna aktivnost, održavanje primjerene tjelesne težine, nepušenje... Ne možemo jedino djelovati na nasljedne (genetske) čimbenike, ali pridržavanjem navedenih mjera, možemo ublažiti i odgoditi njihov utjecaj. Zato samu spoznaju da pravilan izbor hrane može usporiti proces starenja i tako nam produljiti život treba ozbiljno shvatiti i što prije primijeniti.

Prema posljednjim rezultatima istraživanja, stanje u Hrvatskoj nije baš blistavo. Izrazito visoka učestalost pretilosti, kao i stopa smrtnosti od kardiovaskularnih oboljenja, upućuju na pogrešne prehrambene navike. Unos zasićenih masnoća je prekomjeran, a voće i povrće se ne konzumiraju u potrebnim količinama. Budući da se možemo svrstati u mediteranske zemlje, poražavajuće je nizak unos ribe i maslinova ulja.

Pojednostavljeno i sažeto, što bi to široka populacija trebala znati o pravilnoj prehrani? Pod pravilnom prehranom podrazumijevamo prehranu koja zadovoljava energetske potrebe i potrebe za svim esencijalnim nutrijentima (hranjivim tvarima), a istodobno smanjuje rizik obolijevanja od kroničnih bolesti povezanih s načinom prehrane.

Da bismo imali zdravo tijelo i takvim ga održali, moramo slijediti dva jednostavna načela zdrave prehrane:

• Organizam mora hranom dobiti raznolik sastav tvari iz prehrambenih namirnica: bjelančevina, ugljikohidrata, masti, vitamina, minerala i vode.
• Kako bismo dobili potrebnu količinu gore navedenih tvari, moramo slijediti piramidu pravilne prehrane.

Piramida pravilne prehrane hranu dijeli na tri kategorije, a podjela se temelji na postavci da neke namirnice moramo jesti svakodnevno, neke u umjerenim količinama, te da postoje i one koje treba izbjegavati u svakodnevnoj prehrani i jesti ih samo u iznimnim prilikama.

Dnevne energetske potrebe odraslog čovjeka iznose oko 2.300 kcal (kilokalorija), koje bi trebale biti raspoređene u pet obroka. Iako je doručak neizostavan obrok, čest je slučaj "preskakanja doručka" zbog nedostatka vremena, žurbe i prezaposlenosti.

Od masnoća treba koristiti samo biljna ulja, najbolje maslinovo ulje, ali oprezno (ne više od dvije žlice dnevno!), jer iako sadrži dobre masne kiseline, nosi jednaku količinu kalorija kao i svaka ostala masnoća.