Šećer - prednosti i nedostatci

Dijabetičari trebaju izbjegavati šećer

Više od 10 posto dnevnoga energetskog unosa dolazi od šećera, a to je 30 - 50 g dnevno. Tu se ubraja i skriveni šećer, tj. šećer iz namirnica, prisutan, primjerice, u pecivu ili voću. Pravilo je jednostavno: izbjegavajte šećer tamo gdje ga možete lako uočiti. Pritom pijte kavu ili čaj zaslađen zaslađivačem, a voćni sokovi mogu biti i bez šećera, zaslađeni umjetnim zaslađivačima. Gotovo svaki recept za izradu kolača i slastica sadrži šećer, no potrebna se količina šećera može prepoloviti, a da se ne izgubi na kvaliteti i okusu.

Uzrokuju li umjetna sladila rak?

Ta je tvrdnja posljedica istraživanja ciklamata provedenog na štakorima prije otprilike 40 godina. Kasnija istraživanja pokazala su da ciklamat i sva ostala umjetna sladila (acesulfam, saharin, aspartam, taumatin) ne uzrokuju rak. Ipak, zbog zdravstvene sigurnosti određene su njihove dopuštene dnevne količine.

Imaju li umjetna sladila loš okus?

Umjetna sladila imaju karakterističan okus. Tako saharin nakon konzumiranja ima blago gorak okus, a taumatin okus kao lakriz bomboni. Da bi se izbjegao loš metalan okus, sladila se međusobno miješaju i tako popravljaju i nadopunjuju okus ostalih. Umjetna sladila zbog toga ne treba koristiti u prevelikim količinama.

Debljaju li umjetna sladila?

Upravo suprotno. Sladila nemaju energetsku vrijednost i pomažu pri redukcijskim dijetama. Tako čaša vode (2 dcL) zaslađena šećerom ima 65 kcal, a limunada zaslađena sladilom ima četvrtinu, tj. 15 kcal. Žličica šećera (5 g) ima oko 20 kcal, a tableta zaslađivača gotovo nijednu kaloriju.