Sladoled ja volim

Sladoled - slastica uz oprez!

Upravo radi osvježenja koje sladoled pruža ljetne upale grla su najčešći zdravstveni problem kada su temperature zraka izrazito visoke, a brza osvježenja pronalazimo u hladnim slasticama i pićima.

Kao i sve namirnice, za uobičajeni sladoled i uz kontrolirano konzumiranje, možemo reći da spada u namirnice povoljne za zdravlje, pogotovo ako je riječ o slastici od mlijeka i šećera, uz dodatke svježeg ili suhog voća. Upravo količina kemijskih dodataka koji služe za proizvodnju novih okusa i povećanja zadovoljstva, sladoled je namirnica koja je kemijski najviše tretirana i kao takva sadrži niz nezdravih sastojaka. Oni mogu ugroziti zdravlje ili naštetiti našem imunosustavu.

Naime, vrlo često proizvođači ističu da su kemijski dodaci "u zanemarivim količinama", što ih nikako ne opravdava, jer naš organizam je složen mehanizam koji ima svoju prirodnu logiku i memoriju.  Rezultat je činjenica da sladoled ponekad može biti okidač ozbiljnih procesa u organizmu kao što su učestale alergije, grlobolje, problemi s disanjem, stvaranje viška mliječne sluzi i problemi s bubrezima.

Također je dokazano da pojedinačni dozvoljeni aditivi koji se koriste u prehrambenoj industriji mogu postati vrlo opasni za zdravlje.

U knjizi američkog autora J.I.Rondaleaua  pod nazivom "Complete Book of Food and Nutrition" navodi da se u sladoledu mogu naći opasni aditivi  kao što su:

• aldehid C17 -  daje sladoledu okus trešnje, a radi se zapravo o nezapaljivoj tekućini koja se često upotrebljava u industriji gume i plastike;
• ethel - daje sladoledu okus ananasa, a upotrebljava se za čišćenje tekstila, a njegove pare su uzročnik kronične bolesti pluća;
• amil acetat - daje sladoledu okus banane, a jedan je od naftnih derivata;
• benzil acetat - od kojeg sladoled ima okus jagode, također jedan od naftnih derivata itd.

Zato kada govorimo o aditivima tzv. opasnim E-brojevima u sladoledu, najčešće govorimo o zaslađivačima (E-950, E-951 itd.)  pojačivačima okusa (E-620 do E-633) i bojama kao najopasnijim dodacima (npr. E-102, E-104, E-110, E-122, E-123, E-124  itd.)

Iz svega navedenog, a također i prema knjizi "Što se krije iza E-brojeva" dokazano je da su najopasniji aditivi koji stoje uz oznaku "arome" i "boje" te takve namirnice, osobito sladoled, treba izbjegavati ili jednostavno im pronaći alternativu. Deklaracije pružaju važne informacije onima koji paze i kontroliraju ono što konzumiraju, pogotovo ako žele koristiti što manje prerađene i kemijski tretirane hrane.