Što se događa vašem tijelu kad jedete slaninu? Ovih 8 stvari morate znati

Nema puno ljudi koji ne vole slaninu. Ovo prerađeno meso ima pristupačnu cijenu i puni i primamljivi okus, zbog čega je omiljen dodatak obrocima koje jedemo za doručak, ručak i večeru. Međutim, istraživanja provedena posljednjih godina pokazala su da konzumaciju prerađenog mesa, općenito gledano, prate neke štetne nuspojave. Znači li to da je slanina u potpunosti nezdrava ili je u redu jesti je u umjerenim količinama? Unatoč tome što ste vjerojatno čuli za neke od negativnih učinaka jedenja slanine, logično je zapitati se ima li ona uopće ikakvih dobrobiti?

Kad je riječ o prerađenom mesu poput slanine, moguća šteta dolazi od viših razina natrija, zasićenih masti i konzervansa. Kada se jede umjereno, stručnjaci kažu da bi sve trebalo biti u redu. Redovita konzumacija ovog prerađenog mesa za doručak, s druge strane, može biti posebno štetna za uspostavu zdrave prehrane.

• Što će se dogoditi ako jedete previše jaja i koliko je to "previše"? Ovih 5 stvari morate znati

U prosječnoj šniti suhe svinjske slanine pronaći ćete nešto više masti i natrija, ali također i pristojnu količinu proteina i glavnih vitamina. Te razine ovise o vrsti i marki koju kupujete, no, u prosjeku, šnita slanine sadrži:

• 110 kalorija
• 3,8 grama proteina
• 10,4 grama masti
• 3,5 grama zasićene masti
• 0 grama ugljikohidrata
• 0 grama vlakana
• 210 miligrama natrija

Možete unijeti više proteina

Jedna od prednosti jedenja slanine je ta što vam ovaj suhomesnati proizvod može omogućiti brz i jednostavan unos proteina u bilo kojem obroku u danu. Samo jedna šnita srednje masne slanine ima otprilike tri do četiri grama proteina. Za one koji inače konzumiraju relativno malo proteina, dodavanje šnite slanine može povećati njihov unos i zasitnost tog obroka. Ovim putem, recimo, možete povećati sadržaj proteina u salati ili sendviču, nakon kojih biste bez tog dodatka znatno brže ogladnjeli.

Možete konzumirati potencijalno štetne konzervanse

Slanina se smatra prerađenim mesom, što znači da često sadrži aditive i konzervanse. Nažalost, za mnoge od ovih sastojaka utvrđeno je da imaju negativne učinke na zdravlje.

Na primjer, natrijev fosfat je jedan od najčešćih aditiva koje ćete pronaći u slanini, a povezuje se s bržim starenjem i mogućim oštećenjem krvnih žila. Još jedan uobičajeni sastojak koji se dodaje slanini i prerađenom mesu jest natrijev nitrat, koji se povezuje s rakom dojke, debelog crijeva i prostate.

Ljubitelji slanine bit će sretni saznati da postoje neki brendovi koji proizvode slaninu bez ovih konzervansa. Zato uvijek prije kupovine provjerite popis sastojaka i odaberite najzdraviju opciju.

Možete povećati rizik od srčanih bolesti

Utvrđeno je da prerađeno crveno meso,uključujući slaninu, ima potencijalno negativne učinke na zdravlje srca ako se konzumira redovito.

Prema studiji objavljenoj u časopisu Circulation, redovita konzumacija ovog mesa je povezana s povećanim rizikom od koronarne bolesti srca za 42% i povećanim rizikom od dijabetesa za 19%.

Još novije izvješće, objavljeno u American Journal of Clinical Nutrition, pokazalo je da je konzumacija više od 150 grama prerađenog mesa tjedno (otprilike pet šnita slanine) povezana s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti za gotovo 46% u usporedbi s nejedenjem prerađenog mesa uopće.

Možete imati problema ako imate visok krvni tlak

Za one s postojećom dijagnozom hipertenzije ili one koji su na granici, redovito jedenje slanine može biti opasna navika. To je zbog toga što slanina ima visok sadržaj natrija, koji može pridonijeti povećanom krvnom tlaku, potičući zadržavanje vode i sužavajući krvne žile.

Osim viših razina natrija, slanina također često sadrži i više razine zasićenih masti, a ponekad i transmasti. Zasićene i trans masti u slanini također mogu dovesti do nakupljanja arterijskog plaka, daljnjeg sužavanja krvnih žila i potencijalnog pogoršanja hipertenzije.

Može vam se povećati rizik od raka

Slanina je vrsta prerađenog mesa, pa se rizik od raka može povećati. To je zato što je prerađena hrana poput slanine, kobasica i mesnih delikatesa klasificirana kao kancerogena skupina 1, što znači da je dokazano da ti proizvodi ponekad dovode do povećanog rizika od raka. Prema izvješću objavljenom u Nutrients, redovito konzumiranje prerađenog mesa povezano je s mogućim povećanim rizikom od raka želuca, jednjaka, debelog crijeva i gušterače. Bitno je naglasiti da nastanak raka također ovisi o drugim čimbenicima načina života.

Unijet ćete i dobre i ne tako dobre masnoće

Nije tajna da je slanina puna masti. Sočnost i masnoća lijepe trake slanine su ono što je čini tako dobrom! Ali od kojih je masnoća sačinjena slanina?

Slanina se prvenstveno sastoji od 50% mononezasićenih masti, 40% zasićenih masti i 10% polinezasićenih masti, a prema The Nutrition Journalu, sve tri ove masti mogu biti dio dobro uravnotežene prehrane.

Mononezasićene masti zapravo mogu pomoći u ravnoteži razine kolesterola i smanjiti rizik od srčanih bolesti. Zasićene masti ponekad imaju negativnu reputaciju, ali nisu toliko loše. Ove masnoće pronaći ćete uglavnom u proizvodima životinjskog podrijetla i svakako ih treba konzumirati u umjerenim količinama. Višestruko nezasićene masti, koje se nalaze u mnogim ribljim proizvodima, također su dobre za vaše srce i razinu kolesterola.

Iako zasićene masti u malim količinama i nisu tako loše za vas, slanina ih ipak sadrži oko 40% u svakoj porciji. Važno je usredotočiti se na to odakle dobivate zasićene masti. Možda je bolja ideja ograničiti unos slanine i konzumirati zasićene masti iz kokosovog ulja ili kokosovog maslaca kako biste uravnotežili svoju prehranu.

Unijet ćete neke vitamine

Većina ljudi to ne zna, ali slanina zapravo sadrži i tonu vitamina. Dakle, kada jedete slaninu, dobit ćete mnogo vitamina, uključujući B6 i B12 zajedno sa željezom, cinkom, magnezijem i selenom.

Nutrition Journal slaže se da su to korisni vitamini za doručak, ali dodaje da postoji mnogo drugog svježeg lisnatog povrća i nemasnog mesa koji mogu biti izvor tih važnih spojeva.

Mast može uzrokovati crijevnu neravnotežu

Poznato je da proizvodi životinjskog podrijetla i masna hrana pomažu uravnotežiti crijevni mikrobiom i umiriti sluznicu želuca. Ovo je jedan od mnogih razloga zašto su ljudi opsjednuti juhom od kostiju! Unatoč tome, prema Svjetskom gastroenterološkom časopisu, velike količine zasićenih masti ili masne hrane zapravo mogu poremetiti prirodnu ravnotežu vaše crijevne mikrobiote.

Kada jedemo zdravije masti poput masti iz ribe ili avokada, potičemo ravnotežu masnih kiselina u našem tijelu. Ali kada konzumiramo velike količine masne hrane, koja je bogata ne baš zdravim masnoćama, to može imati suprotan učinak. To se događa jer prerađene masti i ulja mogu stvoriti višak crijevnih bakterija, što šteti optimalnoj crijevnoj flori.

Vezani sadržaj:

Je li krumpir zdrav ili ipak nije? Ovih 9 stvari morate znati

Koliko dugo piletina može stajati u hladnjaku? I kako prepoznati je li se pokvarila?