Masti vs. ulja - nutricionistica objašnjava što je zdravije

Masti su ponekad na crnoj listi naše prehrane jer u 1 g istih nailazimo na 9 kcal, što znači da nam daju energije dvostruko više u odnosu na bjelančevine i ugljikohidrate. No ulja i masti daju onu punoću okusa i finoću jela, a osim toga masti su iznimno važne za mozak, stanične membrane, proizvodnju hormona i slično, stoga ih je važno uvrstiti u prehranu i ne izbjegavati ih.

Masti ili ulja su esteri alkohola glicerola i masnih kiselina. Ovisno o vrsti masne kiseline postoje ulja ili masti. Nezasićene masne kiseline nalaze se u uljima te pretežno namirnicama biljnog podrijetla dok se zasićene masne kiseline nalaze u čvrstim mastima i pretežno namirnicama životinjskog podrijetla uz neke iznimke.

Masti i način pripreme

Važan je izbor masti i način pripreme. Prženje u dubokom ulju s bilo kojim izvorom masnoće nije najbolji odabir gotovo nikada.

Ulja ili masti treba koristiti u umjerenim količinama i ne treba ih predugo termički obrađivati jer se time gubi njihova kvaliteta i uništavaju vrijedne hranjive tvari dok se stvaraju otrovni spojevi za naš organizam. Termičkom obradom uništavamo vitamin E u ulju i fitonutrijente zaduženi za boju, miris i okus ulja. Dugom termičkom obradom stvaraju se slobodni radikali koji su neprijatelji naših stanica te policiklični aromatski ugljikovodici koji iznimno loše utječu na zdravlje potičući različite degenerativne bolesti i karcinome. Stoga pržite čim manje u bilo kojoj masnoći.

Kad koristiti svinjsku mast vs. maslinovo i suncokretovo ulje

Najčešća ulja u upotrebi su maslinovo i suncokretovo ulje. Svinjska mast koja se u prošlosti koristila češće, pa pala u zaborav ili na crnu listu te zamijenjena uljima, ponovno se vraća na mala vrata.

Kada govorimo o svinjskoj masti neizostavno je prvo spomenuti podrijetlo životinje i način hranjenja. Što je kvalitetnije hranjena životinja i svinjska mast je bolja. U prilog svinjskoj masti ulazi kemijski sastav koji upućuje na činjenicu kako svinjska mast ima gotovo jednak omjer zasićenih masti i nezasićenih masti točnije oleinske masne kiseline koja je uz zasićene masne kiseline odlična za termičku obradu. Te vrlo malu količinu linolne kiseline koja ima proupalno djelovanje na naš organizam.

Maslinovo ulje naravno ima veći postotak oleinske masne kiseline te nizak udio zasićenih masnih kiselina i linolne kiseline i samim time se probija na vrh poželjnih ulja općenito.

Nažalost suncokretovo ulje koje je možda najraširenije ima najlošiji kemijski sastav doduše uz nizak postotak zasićenih masnih kiselina ima i nizak postotak oleinske masne kiseline no jako visok postotak linolne koja ima vrlo nepovoljan učinak na ljudski organizam.

Dakle pri odabiru masnoće za termičku obradu svakako bih predložila za neka zimska jača jela neka se kratko pirja na svinjskoj masti, dok za laganija ljetna jela dobro je maslinovo ulje.

Palačinke je ukusno peći na kokosovoj masti koje usprkos tome što je od namirnice biljnog podrijetla je jako zasićeno i i termo stabilno dok je isključivo za dodatak jelima bez termičke obrade preporučljivo bučino i laneno ulje te nerafinirano ekstra djevičansko maslinovo ulje. Ne smijemo zaboraviti da se u zasićenim mastima životinjskog podrijetla nalazi i kolesterol, koji je važan sastojak našeg organizma.

Vezani sadržaj:

• Što trebamo znati o mastima?
• Saznajte sve o dobrim i lošima mastima!
• Pročitajte koja su najzdravija ulja na svijetu.
• Provjerite važne činjenice o maslinovom ulju.