Za što su „dobre bakterije“ dobre?

„Dobre bakterije" su nužne za svakodnevno održavanje ravnoteže između „dobre" i „loše" crijevne mikroflore. One zaustavljaju umnožavanje tzv., „loših", patogenih bakterija i sprječavaju njihovo djelovanje.

Kad se naruši ravnoteža mikroflore u crijevima pa nadvladaju „loše", patogene bakterije može vas mučiti proljev ili samo napuhnutost i bol u trbuhu, ali može stradati i vaš imunološki sustav. Osim ovih blažih oboljenja posljedica poremećene ravnoteže mogu biti i teške upalne komplikacije zbog prijelaza bakterija kroz stijenku crijeva. Prevladavanje „loših" bakterija može biti uzrok nastanku autoimunih bolesti, alergija pa čak i raka.

Razmožavanju i širenju patogenih bakterija pogoduju stres, neuravnotežena prehrana, povišena tjelesna temperatura i neki lijekovi, posebice antibiotici.

S druge strane. svakodnevno uzimanje probiotika dokazano pomaže ne samo u sprječavanju, nego i u liječenju navedenih poremećaja.

„Dobre bakterije" su dobre za očuvanje i jačanje našeg imunološkog sustava. Važan dio obrambenog sustava čini probavni sustav, a posebno crijeva. Mnogi navode da su crijeva čovjekov najveći organ imunološkog sustava koji ima presudnu ulogu u stečenom imunitetu. Jačajući imunološki sustav, probiotici ublažavaju ili potpuno uklanjaju simptome alergije.

„Dobre bakterije" podupiru probavu. Bez milijardi probiotičkih bakterija nema dobre probave odnosno, ostaju neprobavljeni ostaci hrane, truležni i fermentirani otrovi. A dobra probava je uvjet da se osjećamo dobro. Primjerice, neki od sojeva probiotičkih bakterija (Lactobacillus acidophilus) sudjeluju u cijepanju laktoze, mliječnog šećera i tako sprječavaju procese truljenja. Drugi (Streptococcus thermophilus) sudjeluju u proizvodnji enzima laktaze koji omogućava razgradnju velikih molekula mliječnog šećera i tako smanjuju intoleranciju na mlijeko.

„Dobre bakterije" pomažu da iz svakog obroka dobijemo potrebne hranjive tvari i energiju. Ovo je povezano s dobrom probavom jer samo su uz dobru probavu mogući procesi resorpcije u crijevima.

„Dobre bakterije" sudjeluju u sintezi vitamina K neophodnog u procesima zgrušnjavanja krvi, zatim u sintezi nekih vitamina B skupine, u sintezi enzima i aminokiselina.

„Dobre bakterije" se koriste i za obnavljanje sluznice crijeva koja je bila izložena stresu pa čak i nekim terapijskim postupcima (zračenju, antibioticima...). „Dobre bakterije" proizvode sluz koja oblaže sluznicu crijeva i tako je štite.

Redovito uzimanje probiotika kontrolira i naseljavanje bakterije Helicobacter pylori na sluznicu želuca. Upravo je ona jedan od najčešćih uzročnika vrijeda (čira) dvanestnika i želuca, a povezana je i s nastankom raka želuca.

S probioticima se dovodi u vezu sprječavanje upalnih bolesti crijeva, ulcerozni kolitis i Crohnova bolest, ali i karcinogeneza. Sve više radova dovodi u vezu kontinuirano uzimanje probiotika i sniženje pojave raka debelog crijeva.

Za svaki probiotik je važan broj „dobrih bakterija". Taj broj mora biti izražen u milijardama (10⁹). AltaFlora sadrži 12x10⁹ „dobrih bakterija" u svakoj kapsuli i 6,5x10⁹ u svakoj vrećici. Važna je i vrsta probiotičkih sojeva. Naime, bitno je da probiotik sadrži i laktobacile koji naseljavaju tanko crijevo i enterobacile koji naseljavaju debelo crijevo.

Također je važno da uz probiotik imamo i prebiotik (inulin, fruktooligosaharidi, biljna vlakna) koji je hrana „dobrim bakterijama". Prebiotik poboljšava preživljavanje, naseljavanje i rast probiotičkih bakterija.

AltaFlora vrećice sadrže prebiotik inulin.

I na kraju, dokazano je da se proljevima ne gube samo „dobre bakterije" već i elektroliti. Idealna kombinacija je probiotik + elektroliti, a to je AltaFlora.