Zašto biste trebali paziti na unos šećera

Tipična odrasla osoba troši 15 do 20 žličica šećera dnevno. Iako je često lako uočiti šećer u kolačima, keksima i bombonima, šećer također vreba iz namirnica koje ne možemo prepoznati. Na primjer, jeste li znali da žlica kečapa sadrži punu žličicu šećera?

Šećer je svugdje!

Bilo koji od sljedećih sastojaka navedenih na naljepnici hrane, treba smatrati dodanim šećerom: bijeli šećer (saharoza, poznata kao stolni šećer), smeđi šećer, šećer od šećerne trske, javorov sirup, melasa i kukuruzni sirup. Ali proizvodi visoki u ugljikohidratima, kao što su rafinirano brašno, bijeli kruh, čips, pereci, muffini, bijela riža, žitarice i tjestenina završavaju u našem tijelu kao šećer.

Kada konzumiramo namirnice bogate šećerom ili ugljikohidratima, šećer ulazi u krvotok, uzrokujući podizanje šećera u krvi. Višak inzulina je glavni uzrok debljanja, posebice masnoća na trbuhu. Razumijevanje ove povezanosti šećera i inzulina nudi objašnjenje za trajne posljedice na naše tijelo. Previše šećera će, međutim, također izazvati sljedeće nuspojave:

• Potiskuje imunološki sustav
• Doprinosi hiperaktivnosti, tjeskobi, depresiji, poteškoćama u koncentraciji
• Značajan porast triglicerida
• Smanjuje koristan kolesterol visoke gustoće (HDL) i podiže štetni kolesterol (LDL)
• Povećava rizik od koronarne bolesti srca i visokog krvnog tlaka
• Povećava razine glukoze u krvi i pridonosi dijabetesu
• Stvara karijes
• Ubrzava proces starenja, što uzrokuje bore i sijedu kosu
• Doprinosi debljanju i pretilosti
• Uzrokuje toksemiju tijekom trudnoće
• Povećavaju rizik od bolesti jetre
• Povećava zadržavanje vode i nadutost
• Uzrokuje glavobolje i migrene
• Povećava bakterijske fermentacije u debelom crijevu
• Povećava rizika od određenih vrsta raka, uključujući rak dojke, debelog crijeva i prostate
• Povećava rizik od Alzheimerove bolesti

Više konzumacija šećera tijekom dana na kraju dovodi do kronično visokog inzulina i na kraju do inzulinske rezistencije, poremećaja metabolizma, bolesti srca i dijabetesa. Jasno je da poduzimanje koraka kako bi smanjili unos šećera nudi neposredne i dugoročne zdravstvene koristi.

Izbjegavajte proizvode s bilo kojim oblikom dodanog šećera navedenim u sastojcima što je češće moguće. Ako trebate zasladiti hranu ili pečenje, zamijenite šećer s prirodnim alternativama kao što su voće, grožđice, umak od jabuka, smeđa riža. Začini poput cimeta, vanilije ili kakaa također mogu dodati okus receptima.

Izbjegavajte umjetna sladila poput aspartama i saharina. Iako ti proizvodi ne povećavaju razinu šećera još uvijek izazivaju oslobađanje inzulina, što povećava želju i tendenciju da se prejedete.

Održavajte dosljedne razine šećera u krvi što je jedan od najvažnijih koraka kako bi smanjili unos ugljikohidrata i osigurali uravnotežen metabolizam. Možete to učiniti tako da balansirate obroke i međuobroke s mješavinom proteina, masti i ugljikohidratima niskog glikemijskog indeksa. Voće, primjerice, uvijek treba konzumirati s proteinima i mastima kao što su orasi ili nemasni jogurt. Kada jedete je također važno. Jedite svaka tri do četiri sata. To će zadržati inzulin nižim nego kada jedete u nepravilnim razmacima.