Zdrava prehrana dijabetičara

Šećernu bolest karakterizira poremećaj u metabolizmu ugljikohidrata, bjelančevina i masti.

Osnovni principi liječenja šećerne bolesti, što je potrebno stalno naglašavati, su pravilna prehrana, tjelovježba i samokontrola.

U svakodnevnom govoru, zdrava i pravilna prehrana u šećernoj bolesti se naziva dijabetička dijeta. Taj naziv "dijeta" u sebi ima negativnu konotaciju. Podrazumijeva odricanje, a istovremeno znači nešto privremeno i povremeno. Zdrava prehrana, nasuprot tome, predstavlja nešto trajno i označava potrebu za promjenom načina prehrane i života, i tome bi trebali težiti oboljeli od šećerne bolesti.

Naime, kako je dijabetes bolest koja traje čitav život, tako i pravilna prehrana nije nešto što se provodi kampanjski.

Što je pravilna i zdrava prehrana kod oboljelih od šećerne bolesti?  Kakva ograničenja ona nameće? Je li skupa?  To su samo neka od pitanja koja oboljeli postavljaju svojim  liječnicima i medicinskim sestrama.

Treba naglasiti da je to prehrana koja je zdrava i prikladna i za one koji nemaju šećernu bolest, odnosno i za članove obitelji oboljelih.

Jedina razlika je što je za oboljele od šećerne bolesti zabranjen unos koncentriranih ugljikohidrata. To podrazumijeva korištenje šećera (uključujući i smeđeg), meda, pekmeza i marmelada, čokolada, kolača, keksa, palačinki,...Posebno treba naglasiti da gazirani ali i negazirani napitci (npr. ledeni čaj), u sebi sadrže velike količine šećera te su i oni na popisu zabranjenih namirnica (pri tom nije važno jesu li gorkog okusa). Za zaslađivanje se mogu koristiti ili prirodni zaslađivači (stevija) ili neki od umjetnih sladila.

Ostalo u zdravoj i pravilnoj prehrani za oboljele od šećerne bolesti je prikladno i za članove njihovih obitelji.  Ta prehrana uključuje upotrebu integralnih žitarica, mahunarki, povrća i voća, nemasnog mesa i ribe, te mliječnih proizvoda, ograničenu količinu masnoća za kuhanje pri čemu se prednost dalje ulju (maslinovom). Prehrana ne mora biti skupa, jer se koriste sezonske namirnice (koje se mogu zamrznuti u doba kad su jeftine i koristiti iz zamrzivača u doba kad su skupe), meso peradi (piletina, puretina) jeftinije je od teletine, a jednako prihvatljivo (svakako treba paziti da se oguli koža s peradi), srdele su odličan izbor, a nisu skupe kao bijela riba.

U načinu pripreme hrane treba birati postupke koji ne uključuju veće količine masnoća - to ne znači da se mora jesti samo kuhana hrana, također se može peći na maloj količini masnoće u tavama s neprijanjajućim dnom, pirjati, peći u pećnici uz podlijevanje vodom, peći na roštilju... Svakako bi trebalo izbjegavati "pohanje" i prženje u dubokom ulju.

Alkohol bi svi trebali konzumirati umjereno, oboljeli od šećerne bolesti  ne više od 1 dcl vina dnevno; pivo i žestoka pića nisu dobar odabir za osobe sa šećernom bolešću.

Ono što možda predstavlja veći problem je činjenica da je većina oboljelih od šećerne bolesti (tip II) prekomjerno teško ili pretilo. Tada, nažalost, uz zdravu prehranu postoji i restrikcija u kalorijskom unosu i to je oboljelima teže provedivo  od odabira i pripreme hrane. Naime, svi znamo da se ne može smršaviti a da se pri tom ne smanji količina hrane koju konzumiramo (na žalost, ne postoje čudotvorni čajevi ili čarobne tablete). To može izazvati osjećaj nezadovoljstva, frustracije, gladi, nervoze, pa odustajanje, pa nezadovoljstvo zbog odustajanja. Važno je pred sebe staviti cilj koji je moguće ostvariti, a pritom nemati nerealne ciljeve (npr. moram smršaviti 20kg i to ću postići za 3mj). Preporučen gubitak na tjelesnoj težini je 1 do 2kg mjesečno i kod pretilih (osobito ako se radi o višku tjelesne težine od 20 do 30 ili više kilograma) proces mršavljenja trajat će dulji niz godina.  Važno je napomenuti da će u tom periodu sigurno biti dana kad će dolaziti do pogrešaka i konzumacije "zabranjenog voća" - tada ne treba zaključiti da je sve propalo, nego sutradan nastaviti s pravilnom prehranom.

Pri tome nikako ne treba zaboraviti svakodnevnu tjelesnu aktivnost. Ovisno o dobi, afinitetu, eventualnim pridruženim bolestima, svatko može pronaći neki oblik tjelovježbe koji mu odgovara. Ono što uistinu svatko može provoditi je svakodnevno hodanje, a naravno da je odlično i plivanje, kao i vožnja bicikla, košnja trave, rad u vrtu, gimnastika, tenis, nogomet  i sve druge aktivnosti ovisno o afinitetu i sposobnostima svakog pojedinca.

Iskusni bolesnici  dobro znaju koliko tjelesna aktivnost povoljno djeluje na razinu glikemije, te ako "nešto zgriješe" i izmjere višu razinu glikemije odmah započnu s nekim oblikom tjelovježbe i ponovno dovedu glikemiju u prihvatljivu razinu.

Na kraju, šećernu bolest treba prihvatiti, prihvatiti da će nas pratiti čitav život, pa onda i prihvatiti stil života koji će nam omogućiti kvalitetan život i  dosljedno ga provoditi.

Više saznajte na www.poliklinika-diamelli.hr