Vrlo često susrećemo se s pojmom "isključivo dojenje". Što je u stvari isključivo dojenje?

Isključivo dojenje predstavlja prehranu djeteta isključivo majčinim mlijekom prvih šest mjeseci života djeteta, bez ikakve druge dodatne hrane ili tekućine, osim vitaminskih kapi ili lijekova.

Zašto isključivo dojiti?

Isključivo dojenje je najprirodniji način prehrane djeteta do šest mjeseci starosti, jer majčino mlijeko sadrži izbalansirane hranjive sastojke koji su od prve minute života svakodnevno potrebni djetetu i dovoljni su za njegov normalan rast i razvoj. Ono sadrži sastojke (antitijela) koji štite imunološki nedovoljno razvijen organizam djeteta od virusa i bakterija, znatno smanjuje rizik nastanka alergija, naročito astme. I, naravno, majčino je mlijeko uvijek dostupno kada je majka uz dijete, a količina je prilagođena njegovim potrebama. Važno je napomenuti da majčino mlijeko zadovoljava sve djetetove potrebe za hranom i tekućinom u prvih šest mjeseci, uključujući i vodu, pa čak i u vrlo vrućim klimatskim uvjetima.

Isključivo dojenje ima svojih prednosti za dijete i na psihološkoj razini, jer pri dojenju osjeća blizinu majke, a time sigurnost, nježnost, pažnju i utjehu, što omogućuje zdrav psihički razvoj djeteta. Dojenjem dijete ujedno zadovoljava i refleks sisanja koji je naročito izražen u prvim mjesecima života.

Isključivo dojenje ima prednosti i za majku, jer nakon poroda potiče otpuštanje hormona oksitocina koji, osim refleksa stvaranja mlijeka, uzrokuje i kontrakcije koje omogućuju povratak maternice u stanje prije začeća, a ujedno i smanjuje mogućnost postporođajnih krvarenja. Majke dojilje sagorijevaju 200 ? 500 kalorija na dan više, što omogućuje brže skidanje suvišnih kilograma dobivenih u trudnoći. Dojenje smanjuje i rizik od nastanka raka dojki i jajnika, srčanih oboljenja i osteoporoze te odgađa povratak menstruacije, čime smanjuje mogućnost ponovnog začeća.

Da bi majka isključivo dojila, treba postupati prema sljedećim pravilima: U prvih šest mjeseci života dijete treba isključivo dojiti i ne koristiti nikakvu drugu hranu niti tekućinu (isključiti adaptirano mlijeko, vodu, čaj i slično). Majke vrlo često žele što ranije uvesti neke druge namirnice kako bi dijete započelo s privikavanjem na druge okuse. Treba znati da prerana dohrana neposredno utječe na proizvodnju mlijeka i vodi prestanku dojenja. Stoga bi s dodavanjem drugih namirnica trebalo sačekati navršenih šest mjeseci starosti djeteta.

U ovom razdoblju majka bi trebala poštivati zakon ponude i potražnje, što znači da će, ako dijete doji češće i dulje, proizvodnja mlijeka biti veća. Majčino mlijeko je uvijek prilagođeno uzrastu djeteta s obzirom da se njegov sastav i količina mijenja iz podoja u podoj i iz mjeseca u mjesec. Na taj način organizam majke savršeno prati potrebe djeteta i njegov rast. Majka ni u kojem slučaju ne bi smjela nametati raspored hranjenja već hraniti dijete isključivo kad ono to želi, te se ne mora brinuti ako dijete ne doji svaki dan isto. Kao i odrastao čovjek, i dijete ima svoje prirodne potrebe tako da jedan dan može dojiti tri ili pet puta, a drugi dan tražiti podoj deset ili više puta. To je normalno, a proizvodnja mlijeka bit će prilagođena upravo njegovom ritmu. Treba samo osluškivati bebine signale i ravnati se prema njima. Nametanjem satnice dijete rjeđe siše, a time i rjeđe potiče majčin organizam na proizvodnju mlijeka, što može dovesti do potrebe za preranom dohranom.

U razdoblju isključivog dojenja treba izbjegavati hranjenje na bočicu. Djetetu je puno lakše izvući mlijeko iz bočice nego iz dojke pa nakon nekog vremena može početi odbijati dojku, jer na njoj treba "raditi" za razliku od bočice iz koje mlijeko kaplje samo. U periodu kad su odvojeni, majka bi se trebala izdajati što češće te prazniti dojke što više kako bi se proizvodnja mlijeka održala. Mlijeko se može na poseban način spremati i čuvati da bude dostupno djetetu kada majka nije u blizini. Osoba kojoj je dijete povjereno na čuvanje trebala bi izdojeno mlijeko davati djetetu na žličicu ili na čašu.

Za umirivanje djeteta ne bi trebalo koristiti dudu varalicu. Umirivanjem djeteta dudom varalicom smanjuje se broj podoja i vrlo brzo dijete ne mora sisati da bi se smirilo već samo kad je gladno. To može dovesti do smanjenja broja obroka te hranjenja djeteta prema točno utvrđenoj satnici npr. svaka tri sata. Ako se bebi daje duda i tijekom noći, ono preskače i te podoje, a noćnim dojenjem se potiče veća proizvodnja mlijeka. Umirivanjem djeteta na prsima omogućuje se češće dojenje, a samim tim i proizvodnja veće količine mlijeka. Nažalost, mnoge majke se plaše da će umirivanje na prsima imati loš utjecaj na bebu. To je zabluda. Beba se najlakše umiri dok siše jer je to za nju najprirodniji i najugodniji način, a to također djeluje umirujuće i na majku jer se tako uspostavlja posebna veza među njima.

Noćno dojenje zna biti vrlo iscrpljujuće za majku, zato je najzgodnije da majka i beba spavaju zajedno. Ako dijete spava uz majku, može sisati kada god poželi i tijekom noći, majka je smirenija, a dijete brže zaspi. Proizvodnja je veća jer se tijekom noćnog dojenja otpušta veća količina hormona prolaktina, odgovornog za proizvodnju mlijeka.

U razdoblju isključivog dojenja u prvih šest mjeseci života djeteta majka bi trebala izbjegavati sve što ograničava dojenje ili razdvaja majku od djeteta. Takve primjere susrećemo kada se majka mora ranije vratiti na  posao, a dijete krene u jaslice ili se majka iz nekog razloga razdvaja od djeteta. Neke majke se tijekom duljih izbivanja iz kuće ustručavaju podojiti svoje dijete ili mu smanjuju podoje, a sve to može imati veliki utjecaj na smanjenje proizvodnje mlijeka i rano uvođenje nadohrane.