Kada i kako krećemo s krutom hranom?

Isključivo dojenje tijekom prvih šest mjeseci

Majčino mlijeko je najzdravija hrana za dojenče i jedina hrana koju dijete treba u prvih 6 mjeseci njegova života . Ono sadrži idealan sastav hranjivih tvari - bjelančevina, šećera, esencijalnih masnih kiselina, vitamina i minerala koji u potpunosti zadovoljava djetetove potrebe za hranom i tekućinom u prvih 6 mjeseci života. Sadrži i imunološke spojeve i žive stanice koje dijete štite od infekcija, te ujedno smanjuju mogućnost razvoja alergijskih bolesti, bolesti probavnog sustava, a i mnogih drugih. Majčino mlijeko je nemoguće stvoriti ili oponašati umjetnim putem.

Provjerite što dijete smije jesti od prvog do trećeg mjeseca!

Djetetu u prvih 6 mjeseci života ne treba ništa osim majčina mlijeka, a tek nakon 6 mjeseci postupno se uvodi i druga hrana. Isključivo dojenje u prvih šest mjeseci je u skladu s preporukama UNICEF-a i SZO koje kažu i da bi idealno bilo nastaviti s dojenjem do druge godine djetetova života, odnosno sve dok majka i dijete to uzajamno mogu i žele. Isključivo dojenje davanje je samo majčinoga mlijeka. Davanje čajeva, vode, adaptiranoga mlijeka i sl. uz podoje nije isključivo dojenje.

Što je dohrana?

Dohrana je uvođenje drugih namirnica u prehranu dojenčeta. Sve što se daje dojenčetu a nije majčino mlijeko smatra se dohranom. Uvođenje dohrane ne bi trebao značiti prestanak dojenja, kao ni zamjenu majčinog mlijeka krutom hranom. Dohrana znači upravo to što joj i naziv govori: dodatak osnovnoj hrani, odnosno majčinom mlijeku.

Nakon 6 mjeseci života, djeca uz majčino mlijeko trebaju i drugu hranu da bi zadovoljila svoje prehrambene potrebe. Hrana koja se dodaje treba biti nadopuna hranidbenim tvarima koje osigurava majčino mlijeko. Ključne prehrambene tvari koje starije dijete (preko 6 mjeseci) treba u većoj količini nego je može osigurati majčino mlijeko u toj dobi, jesu: željezo, cink, vitamin A, neki od B vitamina, vitamin C i kalcij. Dojenje i postupno uvođenje druge hrane jedan je od načina prevencije sklonosti ka pretilosti, bolestima krvožilnog sustava i dr.

Kada krenuti s dohranom?

Trend ranog uvođenja krute hrane započeo je istovremeno s hranjenjem djece dojenačkim formulama. Među majkama se pojavio natjecateljski duh tko ima teže dijete koje je jelo što raznovrsniju hranu, u što većim količinama, u što mlađoj dobi. Industrija dječje hrane je ovaj trend ohrabrivala. Majke se uvjeravalo da je rano uvođenje krute hrane prednost.

U međuvremenu je medicina dokazala ono što majke znaju instinktivno - da majčino mlijeko osigurava najbolji mogući početak prehrane jer je ono prirodno cjelovita hrana za djecu. Maloj djeci bolje je bez rane dohrane. Nema strogih ni čvrstih pravila o tome kada biste trebali ili morali svom dojenčetu nuditi i tzv. krutu hranu.

Postoje barem dva dobra razloga za čekanje sa dohranom. Prvo, želite održati količinu mlijeka, a što više krute hrane dijete pojede, moći će pojesti manje mlijeka. Što manje posiše, manje će se mlijeka stvarati. Rano uvođenje dohrane povećava rizik od ranog prestajanja dojenja. Kada kruta hrana zamijeni majčino mlijeko u djetetovoj prehrani, ona umanjuje broj zaštitnih antitijela koje dijete prima. Ranom dohranom se vrijedna hrana zamjenjuje onom manje vrijednom.

Drugi razlog za čekanje je sljedeći: što je dijete mlađe, vjerojatnije je da će bilo koja druga hrana osim majčinog mlijeka uzrokovati alergije na hranu. Većina krute hrane je slabo probavljiva za malu djecu i može uzrokovati vrlo nepovoljne reakcije kod dvomjesečnjaka, dok je isto dijete može sasvim dobro prihvatiti ako se njezino uvođenje odgodi za vrijeme kada dijete ima šest ili više mjeseci. Djetetov probavni sustav sazrijeva prvih 6 mjeseci života. Prije nego je sustav spreman na ostalu hranu, većina čvrste hrane se slabo probavlja i može uzrokovati neugodne reakcije. Tako, primjerice, djetetova gušterača ne može lučiti enzim za razgradnju škroba (amilazu) prije navršenih šest mjeseci života. Isto tako, prije sedmoga ili osmoga mjeseca života djeca ne mogu probaviti žitarice kao ni vlakna iz povrća, budući da im još nije razvijena za to potrebna bakterijska flora. Dijete je u stanju probaviti gluten tek u dobi između osam i dvanaest mjeseci života.

Alergijske reakcije

Na alergijske reakcije na hranu treba posumnjati kada se nakon davanja neke hrane pojave:

promjene na koži: osip, urtikarija, pelenski osip
promjene na dišnom traktu: kašalj, kihanje, hripavost, curenje i začepljenje nosa, simptomi prehlade
crvene oči i svrab
usna infekcija
iziritiranost, plač, kolike
probavne smetnje: povraćanje, zatvor, proljev, nadimanje, plinovi.

Ako nešto od navedenog primijetite, obavezno odvedite dijete liječniku.

Kada je dijete spremno za dohranu?

može sjediti
izgubljen je refleks kojim dijete automatski gura jezikom hranu iz usta
spremnost na žvakanje
izrastao je pokoji zubić
sposobnost uzimanja hrane rukom i stavljanja u usta
povećan zahtjev za dojenjem koji se ne može povezati s bolešću, izlaženjem zuba ili promjenama obiteljske rutine

Pravila dohrane

1. Uvodite jednu po jednu ovu namirnicu da bi se dijete priviknulo na nov okus.
2. Napravite razmak od tjedan dana između uvođenja nove vrste hrane da biste mogli utvrditi uzrok moguće alergijske reakcije
3. Kod dojenčadi koja su već pokazivala znakove alergije ili čiji su roditelji alergični na hranu, dohrana mora biti sporija i opreznija.
4. U početku dajte djetetu vrlo male količine hrane (1-4 čajne žlice) i polako povećavajte količinu.
5. U hranu za dojenčad ne stavljate sol, začine, niti šećer.
6. Oblik hrane prilagodite djetetu.
7. Kašice se daju žličicom, a tekućina iz čaše.

Kojom hranom započeti dohranu?

Nije važno s kojom vrstom namirnica započinjete dohranu. U Hrvatskoj se uvriježio početak dohrane voćem, odnosno voćnim sokom. U nekim evropskim zemljama se započinje juhama od povrća, a u drugim dohrana započinje žitaricama (rižinim i kukuruznim - bez glutena). Djeca koja sišu majčino mlijeko radije će prihvaćati slatki okus voća jer je i majčino mlijeko slatko. Dojenčad ima razvijeniji okus slatkoga od drugih okusa.

Ako vaše dijete ima nedovoljan prirast na težini, pokušajte ipak započeti dohranu s povrćem ili žitaricama jer takvi obroci imaju veću kaloričnu vrijednost. Uvijek dajte prednost svježim namirnicama nad tvorničkim pripravcima koji u sebi mogu sadržavati dosta šećera i koji su prekomjerno obrađena. Kod pripreme domaće hrane, treba voditi računa o potrebnim higijenskim uvjetima pripreme i porijeklu namirnica. Hrana za dijete do godine dana mora biti bez začina, pa kada se djetetovi obroci budu odvajali od obiteljskih, treba paziti da se to učini prije stavljanja začina.

Hrana koju bi trebalo izbjegavati prvoj godini života

Neke vrste hrane mogle bi izazvati alergijske reakcije u tako male djece, stoga bi ih trebalo potpuno izbjegavati.

KRAVLJE MLIJEKO - riječ je o čestom alergenu. Vaše mlijeko i nakon godine dana nastavlja biti bolji izbor od kravljeg mlijeka. Zapravo je jedino mlijeko koje vaše dijete treba - vaše mlijeko. U nekim dijelovima svijeta odrasli uopće ne piju kravlje mlijeko, ali im, uz kvalitetnu prehranu, to ne smeta da budu sasvim zdravi. Ako dijete nije dojeno, kravlje mlijeko ne mora biti jedini izvor kalcija. I mliječni proizvodi uvedeni u prehranu s 10 mjeseci su isto tako dobar izvor kalcija. 100 ml kravljeg mlijeka ima nešto manje od 110mg kalcija. Osušeni peršin ga, primjerice, ima čak oko 1400mg na 100g. Drugi dobri izvori kalcija su šipak, bademi, peršin, lješnjaci, kelj, suhe smokve, bijeli luk, grah, slanutak, suhe marelice, poriluk, raž.
JAJA - cijela jaja izbjegavajte tijekom prve godine. Počnite s tvrdo kuhanim žumanjkom nakon 10 mjeseci života. Bjelanjak je jaki alergen.
PRŽENA HRANA - prženu hranu nije dobro davati djetetu do drugog rođendana.
SOL - može preopteretiti djetetove nerazvijene bubrege. Osim toga, dijete ne treba navikavati na okus slanoga jer to formira njegove prehrambene navike za čitav život.
MED nikada ne dajte djetetu ispod godine dana jer može sadržavati bakteriju koju dječji probavni i imunološki sustav ne može podnijeti i koja uzrokuje dječji botulizam.