Pedagoginja: traju li praznici predugo i kako dosada djeluje na djecu?

Izvor slike: 123RF

Počeli su još jedni dugi ljetni školski praznici i našu djecu očekuje dugo slobodno ljeto jer u školske klupe vraćaju se tek početkom rujna. No s jedne strane učenici i zaposleni u školstvu vesele se svom itekako dobro zasluženom odmoru, mnogim roditeljima ljetni praznici su noćna mora. Većina zaposlenih roditelja nema toliko godišnjeg odmora koliko traju praznici pa je mnogima problem kako organizirati čuvanje djece, što se prvenstveno odnosi na učenike nižih razreda. Neki roditelji zabrinuti su i jer djeci često postane dosadno već u drugoj polovici ljeta, a najviše ih brine početak nove školske godine i kako će se djeca ponovno prilagoditi na raspored buđenja svako jutro i nove obaveze u školi.

Traju li ljetni školski praznici predugo? Evo zašto su roditelji zabrinuti!

Svi znamo da učenici trebaju odmor, isto kao što i svatko treba odmor nakon rada, a razgovarali smo s pedagoginjom Majom Jerčić, osnivačicom i voditeljicom KoHo pedagogije te autoricom knjige Učimo učiti: ŠTO je kvalitetno znanje i KAKO ga stjecati.

"Ima jedna sjajna priča od Jorgea Bucaya koja savršeno poentira važnost odmora. Zove se Ustrajni drvosječa. Bio jednom drvosječa koji je došao raditi u tvornicu drva i odlučio je dati sve od sebe. Prvoga je dana pun poleta otišao u šumu sjeći i toga je dana posjekao osamnaest stabala. Idućeg dana je odlučio posjeći još više; no, unatoč svom naporu, posjekao je petnaest stabala. Razočaran, odlučio je da će se idućeg dana dodatno potruditi. Sljedećeg dana posjekao je manje od devet stabala. Iz dana u dan, drvosječina je produktivnost padala. Odlučio je razgovarati s nadzornikom i posavjetovati se s njime. Ispričao mu je što se događa - kako se svakoga dana trudi sve više, no rezultat je sve slabiji. Nadzornik ga je pažljivo saslušao i potom upitao: "Kad si posljednji put naoštrio svoju sjekiru?"

"Naoštrio? Nisam imao vremena naoštriti je, bio sam prezauzet sječom stabala."

Praznici donose priliku za odmor tijekom kojeg se obnavljaju fizički, kognitivni, emocionalni, i voljno-motivacijski resursi pojedinca. Sve ono što djeca koriste kao svoje sjekire tijekom pedagoške godine, za vrijeme praznika doživljava svoje brušenje tijekom odmora", objasnila nam je naša sugovornica.

pedagoginja Maja Jerčić, osnivačica i voditeljica KoHo pedagogije

Nakon svakog odmora slijedi uhodavanje u radni ritam

Kako neki roditelji smatraju da ljetni praznici traju predugo, upitali smo pedagoginju može li predugi odmor imati kontraefekt.

"Ovisno o tome na koliko se predugi odmor misli. Nakon svakog odmora je potrebno uhodavanje u radni ritam i tu fazu pripreme ne može se preskočiti. Nakon odmora, učenici se u školske klupe vraćaju osvježeni, obnovljeni, s više energije, i tako dalje; no svakako im je potrebno da se uhodaju u radne obveze. Efekt je isti kao kod bavljenja nekom fizičkom aktivnošću, tijelo se u početku zagrijava da bi došlo do stupnja punog kapaciteta. Tako je i s učenjem i misaonim radnim obvezama", kaže Maja Jerčić koja također smatra da je najbolja kombinacija imati više kraćih odmora (tijekom školske godine) i jedni dulji praznici.

"Na ovo ne mogu odgovoriti iz perspektive onoga što je bolje za organizam u biološkom smislu, već isključivo iz pedagoške. Za učenje i motivaciju potreban je moment nekog finalnog rezultata, određene točke koja podrazumijeva da smo realizirali neki cilj/ ciljeve. Kraj školske godine predstavlja jednu takvu točku, a praznici koji slijede svojevrsnu nagradu nakon dužeg razdoblja rada. Ovdje je važno napomenuti nešto čemu nas uči pedagogija slobodnog vremena, a to je da u odmoru uživamo više i kvalitetnije ako je on uslijedio nakon kvalitetnog rada. Tako da možemo reći da je za kvalitetan odmor, potreban i kvalitetan rad; podsvjesno više uživamo u "zasluženome odmoru"", pojašnjava.

Može li dosada biti pozitivna?

Također, roditelji se često žale da je djeci dosadno na ljetnim praznicima jer jednostavno traju predugo. Pitali smo pedagoginju kako dosada djeluje na djecu i može li biti pozitivna.

"Dosada na djecu može djelovati pozitivno i negativno. Poznato je da nestrukturirano slobodno vrijeme i slobodna igra potiču ideje i kreativnost. U tom smislu, dosada kao raspoloženje koje nastaje unutar situacije kada djeca ne znaju što bi sa sobom, može ih potaknuti da se snađu i osmisli čime će se zanimati; da budu kreativni i inovativni. U tom smislu dosada je dobra", odgovara pedagoginja te objašnjava da se dosada manifestira na loše načine (previše ekrana, svađe s braćom/ sestrama, kontinuirano provođenje slobodnog vremena i podsvjesnog nezadovoljstva zbog toga i tako dalje) kada djeca nisu razvila pozitivne navike provođenja slobodnog vremena.

"Da bi dijete svojim slobodnim vremenom, pa i svojom dosadom, upravljalo konstruktivno, trebalo je (ili treba) kroz obiteljski život naučiti i dobiti ideje čime se može baviti. Obiteljska okruženja koja prakticiraju i njeguju kulturu slobodnog vremena unutar koje se npr. bavi sportom, crta, čita, nešto izrađuje, sadi, igra, itd. kod djece izgrađuje pozitivne navike koje će utjecati na njihov izbor oko načina tretiranja dosade", savjetuje naša sugovornica.