Debljina je prvenstveno zdravstveni, a ne estetski problem koji je potrebno liječiti

Debljina nije samo uzročnik, već je i sama postala kronična bolest koju treba liječiti. Ona nije samo estetski, nego i zdravstveni problem - glavni je naglasak konferencije „Pretilost kao jedno od ključnih javnozdravstvenih pitanja u Hrvatskoj“ u organizaciji Gradskog društva Crvenog križa Zagreb.

Maja Vajagić, dr. med. spec. javnozdravstvene medicine te voditeljica tima u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar, istaknula je kako je debljina javnozdravstveni prioritet u koji je potrebno ulagati osobito u kontekstu podataka da u Hrvatskoj osobe prekomjerne tjelesne težine i pretile osobe čine 65 posto stanovništva, što je najveća stopa među državama članicama Europske Unije.

''Trend debljine je u porastu, a nezdrav način života ne dovodi samo do bolesti, već i do smrtnosti. Za prevenciju, ali i liječenje prekomjerne tjelesne težine i debljine potrebno se tijekom cijelog života pridržavati preporuka o zdravim životnim stilovima - uravnoteženo se hraniti, redovito baviti tjelesnom aktivnošću te se pridržavati uputa svog liječnika'', naglasila je Vajagić.

Izbjegavati slatko, sol i prerađenu hranu

Kad je riječ o pravilnoj prehrani ključnim smatra povećanje konzumacije voća i povrća te uravnoteženih obroka koji se sastoje od proteina, masti i ugljikohidrata. Izbjegavati bi trebalo zaslađena pića, alkohol, slatkiše, previše soli i prerađenu hranu te se istovremeno redovito baviti tjelesnom aktivnošću. Navodi kako bi građani trebali čitati deklaraciju jer namirnice znaju imati puno skrivenih soli i šećera koji služe kao konzervansi. U svom se izlaganju dr. Vajagić osvrnula i na Hrvatske smjernice za liječenje odraslih osoba s debljinom objavljeno od strane Hrvatskog društva za debljinu. Ondje je istaknuto pet koraka pri liječenju osoba s prekomjernom tjelesnom masom, a to su: prepoznati, procijeniti, preporučiti, postaviti cilj i pratiti.

U inicijalnom koraku liječnici i drugi zdravstveni radnici trebali bi pristupiti prepoznavanju debljine kao kronične bolesti, a prema osobama s prehranjenošću ili debljinom odnositi se na motivirajući način, postavljajući primjerena pitanja i pažljivo slušajući odgovore. Drugi je korak procjena stanja osobe korištenjem odgovarajućih mjerenja i utvrđivanjem temeljnih uzroka, a nakon toga slijede preporuke za mogućnosti liječenja koje uključuju savjete o promjeni načina života, prehrani, tjelesnoj aktivnosti te adekvatnoj terapiji. Sljedeći je korak postavljanje realnih ciljeva i individualiziranog plana liječenja, a posljednja stavka je praćenje i kontinuirana procjena osoba s prehranjenošću ili debljinom.

Ravnatelj Gradskog društva Crvenog križa Zagreb, Petar Penava, izjavio je kako događaji poput održane konferencije „Pretilost kao jedno od ključnih javnozdravstvenih pitanja u Hrvatskoj“ doprinose vidljivosti ovako važne teme u javnom prostoru te da oni kao društvo svojim nastojanjima pokušavaju građanima usaditi zdrave životne navike. '

Deset posto populacije prošlo navedene programe

''Odsjek zdravstvenih programa i projekata GDCK Zagreb sudjeluje u nizu aktivnosti kojima je svrha usvajanje pravilnog odnosa prema redovitoj vježbi i uravnoteženoj prehrani. Samo smo prošle godine održali 25 edukacija, više od 1.000 mjerenja krvnog tlaka te više od četiri stotine biometrijskih mjerenja'', istaknuo je Penava i nadodao kako je otprilike deset posto populacije Zagreba prošlo navedene programe.

Osvrnuo se, također, i na važnost ove teme u smislu prevencije istaknuvši da su podaci o debljini alarmantni na svim razinama, a osobito zabrinjava činjenica što se javljaju kod sve mlađe populacije. Više od trećine djece u dobi od osam godina ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu, stoga je nužno poduzeti konkretne mjere. Tako se primjerice u prostorima Doma Crvenog križa Grada Zagreba na Sljemenu, već četiri desetljeća, odvija program Škola u prirodi, a samo je prošle godine prisustvovalo više od dvije tisuće učenika.