Epidemija pretilosti je jednostavno uzrokovana prejedanjem

Epidemija pretilosti nema nikakve veze s modernim načinom života već je u potpunosti uzrok tomu prevelika količina hrane koju jedemo, tvrdi jedan od vodećih znanstvenika.

Unatoč fizičkom  izgledu, ukupna fizička aktivnost kod ljudi je ostala konstanta u posljednjih četvrt stoljeća tijekom kojih se razina težine jako povećala, objašnjava profesor John Speakman.

On tvrdi kako je prosječan čovjek potrošio 1380 kalorija dnevno u 1980. godini i isto tako nastavlja činiti danas. A prosječna žena je trošila 950 kalorija dnevno tijekom istog razdoblja.

No došlo je do velike promjene, unos kalorija se povećao za najmanje tri puta u prosjeku, to jest 3.500 kalorija na dan.

Prof. Speakman, sa Sveučilišta u Aberdeenu, je rekao da je njegovo istraživanje pokazalo kako male promjene u načinu života nisu dovoljne u borbi protiv krize pretilosti.

„Tijekom posljednjih 25 godina, tijekom kojih su enormno povećane razine pretilosti, zapravo uopće nije bilo promjene u našim razinama fizičke aktivnosti."

„Čini se da imamo homeostatski mehanizam koji regulira naš trošak kalorija. Što više vježbamo tijekom dana, manje smo aktivni tijekom večeri."

„Ideja da su male promjene u načinu života dovoljne za stajanje na kraj s pretilosti nije točna. U biti su potrebne ogromne promjene u energetskoj bilanci, a to se jedino realno može postići kroz promjene u prehrani."

„Trebali bismo promicati tjelovježbu zbog zdravstvenih razloga, no u biti težina baš i neće toliko profitirati od tjelovježbe."

„Vježba nije dovoljna za preokretanje epidemije."

„Prehrana s druge strane ima utjecaj na unos energije te je to realniji pristup."

Za ilustraciju je objasnio kako će sat vremena intenzivnog vježbanja samo potrošiti u prosjeku 300 kalorija, što je ekvivalentno od 10 posto od potrošnje hrane ili jedan mali sendvič.

„Od 1980-ih, kada je epidemija pretilosti zaista krenula, u biti nije došlo do nikakve promjene kod utroška energije."

„Navečer možemo gledati televiziju, no to je uvijek bilo vrijeme kada smo bili neaktivni. Prije televizije se sjedilo i čitalo knjigu, ili slušalo radio, a sad jednostavno sjedimo za računalom."

„Možda postoji razlika u tome što radimo, ali ustvari koristimo istu količinu energije."