Kako liječiti pretilost?

Statistike neumoljivo ukazuju kako je u svijetu sve veći porast pretilih ljudi. O ovom problemu razgovarali smo sa psihijatricom D. Romac.

Povodom Tjedna pažnje na poremećaje prehrane s psihijatricom Danicom Romac razgovarali smo pretilosti. Alarmantne statistike ukazuju da u Europi ima više od 60 posto prekomjerno teških ljudi, a u Hrvatskoj je 48 posto takvih muškaraca i 35 posto žena. Osim ove strašne brojke još gori je podatak da pretila djeca imaju veći rizik za razvoj pretilosti u odrasloj dobi nego djeca s normalnom težinom. Problem pretilosti u svijetu postaje ozbiljan problem tvrde stručnjaci.

Pretilost je kronični poremećaj visoke učestalosti, složene etiologije koji uključuje ozbiljne zdravstvene posljedice kao što su šećerna bolest, povišeni krvni tlak, srčane smetnje a ugrožava psihološko funkcioniranje i kvalitetu života. Karakteriziran je prekomjernim nakupljanjem masnoća u organizmu, najčešće uslijed neravnoteže između količine unesene i potrošene energije tj. kada se jede više nego što treba, a to što se pojede se ne potroši – tvrdi psihijatrica Danica Romac.

Kako liječiti pretilost?

Cilj svakog medicinskog tretmana je procjena somatskog i psihičkog statusa te potom individualan pristup u rješavanju eventualnih uzroka i postojećih simptoma, a sa krajnjim ciljem povećanja kvalitete života pojedinca.

Kako nastaje pretilost?

Romac upozorava kako pretilost može nastati kao rezultat međusobnog djelovanja niza čimbenika koji uključuju brojne biološke, psihološke i socijalne uzroke kao što je odnos kulture prema ishrani i hranjenju. Naime, način na koji se hranimo je, tvrdi Romac, podložan utjecaju obiteljskog naslijeđa, strukture ličnosti, psihodinamskih faktora, okoline i kulture u kojoj živimo.

Hrana ima psihološku važnost u brojnim običajima i ritualima vezanim za kulturu. Mnogi se hranom koriste kao nagradom ili kaznom. Nekima je hrana lijek za stres, a nekima nadomjestak samopouzdanja i sigurnosti, dok neki od nas svoje negativno raspoloženje utapaju u slatkišima umjesto da se prošeću, vježbaju ili skuhaju čaj, naprave limunadu – otkriva Romac.

Pretilost je naučen obrazac ponašanja od roditelja

Osim činjenice da se hranom nadomještavaju neki nedostaci ili liječe neki poremećaji, Romac naglašava kako kod otprilike 80 posto pretilih ljudi pretilosti već postoji u obitelji. Iako bi se pomislilo da je ovakvoj pretilosti uzrok genetika, Romac smatra da je to već naučen obrazac ponašanja od roditelja i identifikacije s roditeljima koji anksioznost liječe oralnim modelom.

Psihološki faktori su važni za razvoj pretilosti, no još u potpunosti nije razjašnjeno na koji način. Mnogi pretili ljudi kažu da jedu pretjerano onda kada su uznemireni, iako to kažu i mnogi ljudi koji nisu pretili pa je veza između emocionalnih faktora i debljine ipak puno specifičnija i kompleksnija. Klasične psihološke teorije proučavaju adiktivno ponašanje i gojaznost s aspekta modela tumačenja ličnosti – istaknula je Romac.

Kada je riječ o pretilosti?

Stupanj pretilosti se određuje izračunavanjem indeksa tjelesne mase takozvani BMI (body mass indeks) koji dobijemo tako što podijelimo tjelesnu težinu u kg sa visinom u m2.
Normalni BMI je rangiran od 20-25 kg/m2. Ukoliko je BMI veći od 30 kg/m2 govorimo o pretilosti

Fizička neaktivnost jedan od uzroka sve većeg broja pretilih ljudi

Prema njezinim riječima, pretilost se dovodi u vezu s crtama ličnosti kao što su introverzija - neuroticizam ili s afektivnim stanjima kao što je anksioznost i depresija pa i agresivnost. Također, kaže, kako je jedan od faktora odgovornih za porast pretilosti u društvu u kojem živimo svakako i fizička neaktivnost, odnosno životni stil. Osim toga, navodi, pretilost može izazvati i  ozljede hipotalamusa te razne metaboličke bolesti kao npr. bolest štitne žlijezde, neuroendokrine bolesti.

Kad se problem liječi hranom

Ovom prilikom Romac je dala i kliničku sliku u kojoj je pretile ljude okarakterizirala kao osobe s emocionalnim smetnjama koji su naučili rješavati psihološke probleme i zadovoljavati emocionalne potrebe tako što će pojačano jesti.

Apetit definiramo kao želju za hranom, a može se javiti i kada je čovjek sit te može porasti uslijed psiholoških faktora, što onda rezultira povećanim uzimanjem hrane. Pretilost obilježavaju neke psihološke karakteristike koje se javljaju i kod drugih poremećaja hranjenja uključujući impulzivnost, nisko samopoštovanje, nezadovoljstvo tijelom, perfekcionizam, dezinhibiciju. Pretili ljudi su podložni faktorima okoline kao i vlastitoj nesposobnosti da prestanu jesti onda kada im je hrana dostupna i teško se suzdržavaju od svih vrsta vanjskih stimulansa kada se radi o hrani. Neki nisu sposobni razlikovati glad od drugih vrsta disforije – kazala je Romac.

Što je to psihogena pretilost?

Psihogena pretilost se javlja u različitim oblicima. Pod ovim terminom obuhvaćamo prekomjerno konzumiranje hrane koje je uslijedilo kao reakcija na emocionalno stresne događaje (gubitak, razdvajanje, nesreće, kirurške operacije i slično, što dovodi do takozvane reaktivne pretilosti.

Depresivnost, anksioznost ili agresivnost kod pretilih mogu utjecati na tijek i ishod tretmana stoga je potrebno uzeti u obzir i potrebu psihofarmakoterapije.

Razlike: Noćno jedenje, bulimija i pretilost

No, Romac dodaje kako pretilost treba razlikovati od sindroma noćnog jedenja kada ljudi pojačano jedu nakon večernjeg obroka, a može se objasniti okolnostima dnevnog stresa i tendencijom pada stresa navečer. Objašnjava i razlike bulimije pa kaže kako se ona razlikuje po tome što se tu radi o naglom, kompulzivnom jedenju velikih količina hrane u vrlo kratkom  periodu i obično s velikim stupnjem uznemirenosti.

Obavezan dio prevencije i liječenja sastoji se od niskokalorične dijete i sistematične, individualno planirane fizičke aktivnosti, naravno uz prethodnu procjenu stanja organizma. Cilj svakog medicinski potpomognutog programa mršavljenja je redukcija težine za 10 posto u periodu od 3-6 mjeseci jer je to već dovoljno za smanjenje zdravstvenih rizika. Uz to, cilj nije samo izgubiti kilograme nego ih i održati – objasnila je Romac.

Fizička aktivnost najbolja dijeta

Zbog svega navedenog ljudi se često prihvaćaju raznoraznih dijeta, a čak se takvi ljudi dovode i do izgladnjivanja. Stoga, upozorava, ubrzo nakon teških skidanja malo kilograma obično slijedi povratak kilograma uz brojne dodatne poteškoće.

Za većinu ljudi najprihvatljivije redukcijske dijete se  sastoje od uobičajene hrane u zadanim količinama uz pomoć tablica energetske vrijednosti. Takve dijete daju najviše šanse da se smanjena težina održi u dužem vremenskom periodu. Najbolji dugoročni učinci su postignuti balansiranom dijetom koja sadrži spremnu dostupnu hranu i koju treba provoditi kroz duži period a može biti podržana vitaminima, željezom, folnom kiselinom, cinkom i vitaminom B12. Kratkoročne dijete se koriste za brzo mršavljenje ali one imaju popratne nuspojave kao što je ortostatska hipotenzija ('niski tlak'), poremećaj elektrolitnog statusa te pad imuniteta – rekla je Romac.

Stoga Romac ističe kako fizička aktivnost može odigrati ključnu ulogu u borbi s kilogramima, a može izazvati čak i smanjeno uzimanje hrane. Osim lijekova za liječenje pretilosti, Romac preporuča psihoterapiju kao dio standardnog programa liječenja.

Riječ je o primjeni nekog oblika terapije kognitivnim restrukturiranjem kojoj je svrha korekcija iskrivljenih kognitivnih sudova prema hrani ili eventualnog neurotskog stanja. Može se koristiti i trening podizanja nivoa samoefikasnosti koji se sastoji u prikazu pozitivnih zdravstvenih, estetskih i socijalnih efekata skidanja prekomjerne tjelesne težine. Promjena prehrambenih navika je najuspješnija metoda za smanjenje tjelesne težine – završava ovu opsežnu analizu Romac.