Djeca se rađaju s instinktom da jedu kada su gladna i prestaju jesti kada su sita. No, s vremenom se naš odnos prema hrani mijenja i namirnice gledamo kao nagradu ili zadovoljstvo, a često se javlja i glad iz dosade. Prejedanje se najčešće javlja u vrijeme blagdana, kada smo okruženi obiljem raznovrsne i nesvakidašnje hrane.

Stručnjaci smatraju da postoji nekoliko trikova pomoću kojih se možete na vrijeme zaustaviti s jelom i izbjeći prejedanje.

Provjerite kako prejedanje utječe na zdravlje!

Jedite polako. Ako ne možete svjesno usporiti jedenje, pokušajte između svakog zalogaja popiti mali gutljaj vode ili brojite koliko puta ste prožvakali hranu prije gutanja. Mozgu je potrebno najmanje 12 minuta kako bi shvatio da smo siti, a kod pretilih osoba je potrebno više od 20 minuta.

Budite svjesni. Nemojte jesti u vožnji ili za računalom. Jedite u miru, bez ometanja televizora ili priče na telefon. Preporuka je, prije jela, napraviti kratku meditaciju, nakon koje ćemo biti fokusirani na jelo.

Uživajte u prvom zalogaju. Stručnjaci smatraju da maksimalno uživanje u hrani prestaje nakon nekoliko zalogaja. Zadovoljite nepce na početku kako biste kasnije mogli bolje osjetiti sitost.

Koristite manji tanjur. Korištenjem manjeg tanjura, prevarit ćete mozak koji je u trenutku gladi odlučio da želi pojesti pun tanjur hrane. Ovo je vrlo jednostavan trik jer na manji tanjur stane manja količina hrane.

Saznajte što se događa s tijelom tijekom prejedanja!

Odaberite odgovarajuće namirnice. Izbjegavajte namirnice poput mlijeka, sira i čokolade jer obiluju kalorijama, a neće vas dugoročno zasititi. Birajte namirnice koje obiluju vlaknima, proteinima i vodom jer ćete popuniti želudac i unijeti mali broj kalorija.

Namirnice koje dugoročno ne zadovoljavaju glad su one koje imaju visoki udio masti, šećera i rafinirani ugljikohidrati poput čipsa, čokolade i bijelog kruha.