Koliko su sigurni ili nesigurni lijekovi koje pijemo?

Koliko su sigurni ili nesigurni lijekovi koje pijemo?

Koliko su sigurni ili nesigurni lijekovi koje pijemo?
  • Objavljeno: Petak, 31.08.2018.
  • Broj pregleda: 97
  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:
Koliko su sigurni ili nesigurni lijekovi koje pijemo?
Izvor slike: Depositphotos

Kad su lijekovi u pitanju, mnogo je teorija zavjera i pogrešnih uvjerenja o kojima sam već pisala na Indexu. Jedno od takvih uvjerenja je da farmaceutske tvrtke mogu slobodno trovati ljude lijekovima i cjepivima koji nisu korisni ili su vrlo malo korisni, bez ikakvog nadzora, a sve zbog velike količine novca koja se vrti oko lijekova.

No, to nije točno; lijekovi se vrlo strogo nadziru i nakon svakog signala o potencijalnoj većoj štetnosti od koristi lijeka poduzimaju se mjere kako bi se taj rizik umanjio ili potpuno poništio, a kao posljednja mjera uvijek postoji i mogućnost da se lijek privremeno ili zauvijek ukloni s tržišta.

Prva istraživanja su ključna

Da bi neki lijek došao na tržište, proizvođač treba predočiti znanstvene dokaze da ima više korisnih nego štetnih učinaka, i da su ti korisni učinci značajni za ljudsko zdravlje. Ta prva istraživanja ključna su za utvrđivanje omjera koristi i rizika lijeka.

Međutim, istraživanja koja prethode dolasku lijeka na tržište samo su jedan dio studija koje se provode jer se ona nastavljaju i nakon dolaska lijeka na tržište. Kad lijek dođe na tržište i kad ga počne uzimati veći broj osoba, kontinuiranim nadzorom i praćenjem mogu se prepoznati rijetke nuspojave koje ranije nije bilo moguće uočiti.

Svatko može prijaviti nuspojavu – i te prijave netko zaista analizira

Nadzorom lijekova koji se nalaze na tržištu bavi se farmakovigilancija, cijela znanost posvećena otkrivanju, procjeni, razumijevanju, sprječavanju i postupanju u slučaju nuspojava lijekova. U okviru tih postupaka prikupljaju se informacije o nuspojavama lijekova koje mogu prijaviti i pacijenti i zdravstveni radnici, kao i tvrtke koje prodaju pojedini lijek.

Proces je vrlo jednostavan – ako sumnjate na neku nuspojavu, prijavite je na ovoj poveznici i onda gomila zdravstvenih radnika i istraživača posvećenih farmakovigilanciji sve te prijave nuspojava analizira te razmatra ima li lijek i dalje povoljan omjer koristi i rizika.

Svaka država ima nadzorno tijelo koje omogućuje prijavu tih nuspojava i analizira prijavljene nuspojave, ali da bi taj sustav nadzora lijekova bio doista učinkovit, nužna je suradnja na svjetskoj razini jer su neke države male, a neke bolesti rijetke, pa će pojedine države zabilježiti malo ili nimalo nekih nuspojava.

Zajedničkom analizom nuspojava prijavljenih u cijelom svijetu dobivamo još značajnije podatke o sigurnosti lijekova. No, nije uvijek bilo tako. Sustavni nadzor sigurnosti lijekova na svjetskoj razini star je tek šezdesetak godina.

Povijest nadzora lijekova na tržištu

Velike pozitivne priče često nastaju iz velikih katastrofa, kad ljudi odluče naučiti nešto na svojim greškama. Takvu priču ima i nadzor lijekova. Lijekovi se nekoć nisu sustavno nadzirali kao danas i onda se dogodila talidomidska kriza.

Lijek talidomid razvila je njemačka farmaceutska tvrtka Chemie Grünenthal GmbH. Originalno je razvijen kao lijek protiv grčeva, ali je umjesto toga pacijente opuštao i uspavljivao. Naoko je to bio savršen primjer lijekova za smirenje koji su u to doba postali vrlo moderni.

Međutim, istraživanja tog lijeka bila su poprilično ograničena jer tada još nisu postojali strogi propisi o tome što su farmaceutske tvrtke obavezne provesti i istražiti kad su lijekovi u pitanju. Istraživanja na životinjama nisu uključila ispitivanja učinaka lijeka na trudnoću.

Činilo se da je talidomid bezazlen

Naoko bezazleni talidomid licenciran je u srpnju 1956. za prodaju bez recepta u Njemačkoj i većini europskih zemalja. Preporučivao se i trudnicama kao lijek za ublažavanje jutarnje mučnine

Američka regulatorna agencija za lijekove procijenila je da farmaceutska tvrtka nije predočila uvjerljive dokaze koji bi odbacili sumnje povezanosti tih problema s lijekom pa u SAD-u lijek nije ni odobren za dolazak na tržište.

U ostatku svijeta, međutim, već do 1960. liječnike su počele brinuti moguće nuspojave talidomida. Neki pacijenti razvili su oštećenja živaca u udovima zbog njegove dugotrajne uporabe.

Na tisuće djece rođeno je s poremećajem

Vrlo skoro nakon početka prodaje lijeka u Zapadnoj Njemačkoj rođeno je između 5000 i 7000 djece s fokomelijom, teškim prirođenim poremećajem koji zahvaća ruke i noge. Pogođena djeca obično nemaju velik dio ruku i nogu, a šake i stopala se nalaze odmah na trupu. Svega 40% te djece je preživjelo.

Povezanost fokomelije s talidomidom ustanovljena je tek 1961. nakon što su dvojica liječnika, Widukind Lenz iz Njemačke i William McBride iz Australije, neovisno predložili moguću uzročno-posljedičnu vezu. Do tada je već preko 10.000 djece širom svijeta rođeno s raznim prirođenim poremećajima kao posljedicom uzimanja talidomida.

Međunarodna kriza kao poticaj

Jeziva priča o talidomidu ukazala je na nužnost suradnje na svjetskoj razini kad je u pitanju sigurnost lijekova te potrebu za brzim širenjem informacija o nuspojavama. Svjetska zdravstvena organizacija uspostavila je 1968. istraživački pilot projekt za međunarodni nadzor nad lijekovima čiji je cilj bio razviti međunarodno primjenjiv sustav za otkrivanje prethodno nepoznatih ili nejasnih štetnih učinaka lijekova.

U okviru tog međunarodnog sustava zemlje članice omogućuju spontano prijavljivanje nuspojava i te informacije šalje u elektroničku bazu VigiBase u međunarodnoj središnjici koja se nalazi u Uppsali, u Švedskoj, kako bi se pravovremeno prepoznali novi problemi vezani za lijekove i spriječile buduće katastrofe.

I u Hrvatskoj kriza kao poticaj

U Hrvatskoj je spontano prijavljivanje nuspojava uspostavljeno 1974. godine, samo deset godina nakon Velike Britanije, koju se smatra kolijevkom farmakovigilancije. Nekoć se Nacionalni centar za praćenje nuspojava nalazio se u sklopu Zavoda za kliničku farmakologiju KBC-a Zagreb, a Ministarstvo zdravstva bilo je odgovorno za nadzor nad sigurnošću lijekova na tržištu.

No nažalost, ni našu državu nije zaobišla kriza koja je u takozvanoj aferi Baxter 2001. pogodila nekoliko država diljem svijeta, a među njima i Hrvatsku. Sredinom listopada 2001. godine u Hrvatskoj su umrla 23 pacijenata liječena na hemodijalizi, iz 6 centara, tijekom 6 dana. Ta situacija pokazala je kako postoji nedovoljna koordinacija između nacionalnih tijela koja se bave sigurnošću lijekova i medicinskih proizvoda.

U listopadu 2003. godine osnovan je HALMED – Agencija za lijekove i medicinske proizvode, koji se od 2005. godine, sukladno praksi u zemljama EU-a, bavi praćenjem nuspojava lijekova i cjepiva. Nuspojava prijavljena HALMED-u najprije se upisuje u Nacionalnu bazu te se zatim elektronički šalje u VigiBase. Od pristupanja EU-a, nuspojave prijavljene u Hrvatskoj također se šalju u europsku bazu nuspojava, EudraVigilance.

Život i smrt lijekova na tržištu

Neprestani nadzor lijekova i praćenje signala o mogućim problemima s lijekovima pokreću niz složenih postupaka procjene koji se obavljaju na nacionalnoj, europskoj i svjetskoj razini. Svaki mogući novi štetni učinak detaljno se procjenjuje kako bi se utvrdilo je li zaista povezan s lijekom te se po potrebi uvode dodatne mjere smanjenja rizika, proširuju upute o lijeku i proširuje popis mogućih nuspojava.

Zbog tog trajnog nadzora lijekovi mogu biti izbačeni s tržišta, privremeno kao suspenzija ili pak trajno, jer se smatra da njihov omjer koristi i rizika nije povoljan. Mjera suspenzije traje dok se ne dostave novi, uvjerljivi znanstveni dokazi.

U pola godine u EU povučena 324 lijeka

Na europskoj razini sve zemlje članice EU uključene su u procjene sigurnosti lijekova i donošenje odluka o suspenziji ili povlačenju lijekova s tržišta. Europska agencija za lijekove dvaput godišnje na svojim internetskim stranicama objavljuje popis lijekova koji su povučeni.

Zadnje dostupno izvješće objavljeno je u veljači 2018. za prethodnih šest mjeseci. Prema tom izvješću u Europskoj uniji povučena su 374 lijeka, od čega su 324 povučena zbog problema u proizvodnji i kakvoći lijekova, a 50 ih je povučeno jer je omjer koristi i rizika ocijenjen nepovoljnim.

Valja naglasiti i da se ne radi o 50 potpuno različitih povučenih lijekova, nego se među tim brojem nalazi više proizvoda koji se prodaju u različitim pripravcima i dozama pa se svaki takav proizvod zasebno broji.

Ne čekaju se samo spontane nuspojave

Važno je naglasiti da se regulatorne agencije aktivno bave nadzorom lijekova i nadziru aktivnosti farmaceutske industrije u praćenju sigurnosti lijekova, kao i njihovo redovito prijavljivanje izvješća o nuspojavama i eventualnim mjerama smanjenja rizika, u skladu sa zakonskim propisima i smjernicama koje definiraju standarde.

Za neke lijekove vrlo je važno uvesti dodatne mjere smanjenja rizika kako bi se izbjegla mogućnost nepovoljnog djelovanja lijeka na pacijenta ili ako se ono pojavi da se smanji težina i utjecaj na pacijenta. Farmaceutske tvrtke obavezne su nadzirati provedbu tih mjera smanjenja rizika.

Ako se utvrdi da se zdravstveni radnici ne pridržavaju mjera smanjenja rizika, to također može biti razlog za povlačenje lijeka s tržišta. Takav primjer je flupirtin, lijek protiv bolova koji se donedavno nalazio na tržištu Njemačke i Portugala. Nakon što je uočeno da se vrlo malo liječnika pridržava mjera smanjenja rizika koje su propisane za taj lijek, Europska agencija za lijekove preporučila je njegovu suspenziju.

Prijavite sumnju na nuspojave

Ako uočite tegobe za koje smatrate da bi mogle biti posljedica uzimanja nekog lijeka, svakako prijavite sumnju na tu nuspojavu. HALMED nudi mogućnost prijave nuspojava na njihovoj internetskoj stranici i putem mobilne aplikacije.

Koliko je taj sustav prijave nuspojava u Hrvatskoj dobar, pokazuje i sljedeći podatak: prošle godine Hrvatska je dosegla broj od 1.000 prijava na milijun stanovnika što je svrstava među zemlje s visoko razvijenom kulturom prijavljivanja sumnji na nuspojave.

Nuspojave ne znače da je lijek lošiji

Taj veliki broj prijavljenih sumnji na nuspojave ne znači nužno da su kod nas lijekovi lošiji i manje sigurni, nego upravo suprotno, to je pokazatelj kvalitete sustava prijavljivanja sumnji za nuspojave.

Zaključno, nijedna farmaceutska tvrtka ne može staviti lijek na tržište bez provedbe niza istraživanja, a lijek se kontinuirano i intenzivno prati i nakon što dođe na tržište. Cilj je tog nadzora da za lijek koji je na tržištu u svakom trenutku možemo reći da ima više koristi nego rizika.

Vi također možete biti dio tog mehanizma kontrole lijekova: ako prijavite sumnju na nuspojavu lijeka, moći će se otkriti novi problemi s lijekovima i u konačnici poboljšati sigurnost lijekova na tržištu.

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Index.hr. Navedeni stavovi ne odražavaju ni stav bilo koje ustanove, subjekta ili objekta s kojima je povezana autorica.

** Doktorica medicine Livia Puljak je profesorica na Medicinskom fakultetu u Splitu. Utemeljila je hrvatski ogranak ugledne, neovisne svjetske organizacije Cochrane posvećene promociji medicine utemeljene na dokazima, koja joj je 2017. dodijelila nagradu. Urednica je portala Dokazi u medicini i autorica više od 100 znanstvenih radova objavljenih u svjetskim časopisima.

Najčitanije zanimljivosti