Krivotvoreni lijekovi stavljaju na kocku živote milijuna ljudi
Na jučer održanom stručnom savjetovanju o krivotvorenim lijekovima u organizaciji Fakulteta za sigurnosne znanosti Sveučilišta u Mariboru i Fakulteta za farmaciju Sveučilišta u Ljubljani međunarodna skupina stručnjaka raspravljala je o posljedicama koje krivotvoreni lijekovi imaju na zdravlje ljudi. S procvatom internetske trgovine, naime, ubrzano raste i međunarodno tržište krivotvorenih lijekova koji mogu biti opasni za život. Procjene pokazuju da zbog uzimanja krivotvorenih lijekova svake godine umre i do milijun ljudi. Okupljeni su mogli saznati više informacija o odnosu bolesnika prema krivotvorinama, opsegu problematike krivotvorenih lijekova u Hrvatskoj i mogućim mjerama potrebnim za otkrivanje i sprečavanje proizvodnje, prodaje te upotrebe krivotvorenih lijekova, kako u Hrvatskoj, tako i na međunarodnom tržištu.
Svijet preplavljuju krivotvoreni lijekovi
Široko dostupna i sofisticirana tehnologija danas omogućuje proizvodnju i repliciranje svega, od naljepnica do ljekovitih aktivnih tvari, a zamah internetske trgovine istodobno je omogućio da krivotvorene lijekove možemo kupiti praktički bilo gdje – jednostavno, jeftino i bez recepta. Opseg problematike nemoguće je detaljno odrediti, a procjene Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da je na razvijenim tržištima krivotvoreno do 1% lijekova, u svjetskom razmjeru približno 10%, a na nekim područjima Azije, Afrike i Latinske Amerike krivotvoreni lijekovi i zdravstvena roba predstavljaju i do 30% tržišta.
Iako zaplijenjene količine krivotvorenih lijekova predstavljaju tek vrh ledenog brijega, daju nam uvid u rasprostranjenost problema. »Do danas smo potvrdili prisutnost krivotvorina naših lijekova u 109 država, a u njih 60 pronašli smo krivotvorene lijekove i u redovitom nabavnom lancu. Od 2004. godine spriječili smo da više od 210,6 milijuna doza krivotvorenih Pfizerovih lijekova ugrozi zdravlje pacijenata. Krivotvoreno je najmanje 78 naših lijekova, pri čemu je najčešće krivotvoren lijek Viagra,« opseg problematike sažeo je dr. Duncan Elson, direktor u odjelu Pfizer Global Securityja za područje Europe, Bliskog istoka i Afrike.
Biste li uzeli jeftini lijek s arsenom ili otrovom za štakore?
Jedan je od najvećih rizika kod krivotvorenih lijekova da ne donose željene ljekovite učinke i tako bolesnik gubi nadzor nad bolesti koja bi inače mogla biti izliječena ili barem pod odgovarajućom kontrolom. S druge pak strane krivotvorina može sadržavati previše ljekovite aktivne tvari. Pogrešna doza, nepoznati sastojci ili neodgovarajući omjer aktivnih tvari može imati ozbiljne posljedice na zdravlje bolesnika, kao što su mnogobrojni rizici i komplikacije, uključujući srčani zastoj, komu, anafilaktički šok ili smrt. Krivotvoritelji lijekova u svrhu da se što više približe izgledu originala krivotvorinama dodaju i opasne aditive, među ostalim borovu kiselinu, boju za ceste s olovom, laštilo za podove, teške metale, nikal, arsen, prašinu od opeke, boje za zidove, bojilo iz pisača, pesticide, pa čak i otrov za štakore.
„Krivotvoreni lijekovi predstavljaju veliku opasnost za zdravlje bolesnika i ekonomskim piratstvom ugrožavaju sigurnost potrošača. Najviše je krivotvorenih lijekova na internetu, zato djelovanje pravosudnih tijela treba usmjeriti na rigoroznije mjere u vezi s krivotvoriteljima lijekova, a prije svega moramo obrazovati bolesnike te povećati sredstva za liječenje i broj liječnika, farmaceuta te ostalih zdravstvenih djelatnika“, smatra prof. dr. Borut Štrukelj, mag. farm., Fakultet za farmaciju, Sveučilište u Ljubljani.
O nacionalnoj imeđunarodnoj suradnji kao ključu uspješne borbe protiv krivotvorenih lijekova govorila je i Rajka Truban Žulj, voditeljica Odjela službenog laboratorija za provjeru lijekova iz Hrvatske Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED). Truban Žulj je na skupu istaknula: „Da bi dospio na hrvatsko tržište, svaki lijek mora proći opsežne provjere pri HALMED-u te zadovoljiti postavljene stroge zahtjeve kvalitete, sigurnosti i djelotvornosti. Odobravanjem lijekova nadzor nad njima ne prestaje, već se oni i nakon stavljanja na tržište neprekidno prate kroz niz mehanizama, poput provjere kvalitete iz prometa te prikupljanja i analize prijavljenih sumnji na nuspojave i drugo.“
Kad se može posumnjati da je riječ o prodaji krivotvorenih lijekova?
Sve više ljudi kupuje lijekove na internetu, putem internetskih ljekarni ili portala za aukciju, koji su u velikoj mjeri neautorizirani i neregulirani. Tako mogu trgovati nelegalnim, krivotvorenim ili nekvalitetnim lijekovima. Internet je posljedično sve veći izvor krivotvorenih lijekova u razvijenim, a do neke mjere i u siromašnijim državama. Takva opskrba lijekovima posebno ugrožava pojedince koji traže jeftinije ili neodobrene lijekove ili se ne žele savjetovati s liječnikom. Na nelegalnu trgovinu lijekovima može se posumnjati kad:
- internetski dobavljač skriva svoju fizičku adresu. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da je 50 % lijekova dostupnih putem takvih portala krivotvoreno;
- je riječ o prodaji lijekova koji se propisuju samo na recept. Lijekovi na recept u Sloveniji se ne smiju prodavati putem interneta niti ih se smije prodavati bez recepta.
- su cijene lijekova, dodataka prehrani ili medicinskih pomagala sumnjivo niske.
U Sloveniji već postoji nekoliko internetskih ljekarni, ali dosad nisu smjele prodavati lijekove, ni one koji su dostupni bez recepta. Dana 28. 11. 2015. na snagu stupa prvi Pravilnik o izdavanju lijekova putem interneta. Internetska ljekarna morat će među ostalim biti službeno registrirana pri Ministarstvu za zdravlje. Da je ljekarna legitimna i pod službenim nadzorom, dokazivat će posebnim znakom.
-
Recept dana
Salata od mahuna, rajčice i kozica
30 min12345 -
Recept tjedna
Juneći gulaš s krumpirom
1 h12345 -
Recept mjeseca
Salata od pečenog slanutka s feta sirom
30 min12345