Mentalno stimulativne aktivnosti na prvu odbijaju demenciju, ali ju kasnije ubrzavaju

Igre mozgalice, križaljke i zagonetke pomažu u održavanju zdravog uma u starijoj životnoj dobi, ali mogu eventualno ubrzati demenciju kasnije u životu.

Istraživanja pokazuju da mentalno stimulativne aktivnosti kao što su mozgalice, križaljke, čitanje i slušanje radija daju zaštitu mozgu od gubitka pamćenja i usporavanja misli.

Ali kasnije, oni pogoršavaju „brzinu" zbog koje uvjeti poput Alzheimerove bolesti zažive.

Dr. Robert Wilson, sa Sveučilišta u Chicagu, rekao je kako koristi od aktivnog uma mogu doći „na naplatu" kasnije u životu, iako sam još ne zna zašto.

„Mislimo da mentalna aktivnost ima tendenciju spriječiti početne simptome kognitivnih oštećenja i zbog toga se odgađa početak demencije," dodaje Wilson.

„Međutim, ako se na kraju razvija demencija, ona napreduje brže kod onih koji su ranije održavali mentalno aktivan životni stil."

Dr. Wilson je rekao da mentalno stimulativne aktivnosti mogu nekako povećati sposobnost mozga da relativno normalno funkcionira usprkos nakupljanju lezija u mozgu koje su povezane s demencijom.

Međutim, nakon što su jednom dijagnosticirani s demencijom, ljudi koji su više mentalno aktivni vjerojatno će imati više promjena u mozgu vezanih za demenciju u odnosu na one bez puno mentalnih aktivnosti.

No doktor ističe, kako je rezultat toga, da će oni s mentalno aktivnijim stilom života možda iskusiti brži „pad" kada započne demencija.

Istaknuo je kako mentalne aktivnosti kompresiraju vremensko razdoblje koje osoba provede s demencijom, odgađajući njezin početak, a zatim ubrzavajući napredak.

Dr. Wilson dodaje: „To smanjuje ukupnu količinu vremena koje osoba može patiti od demencije."

Za istraživanje, istraživači su procijenili mentalne aktivnosti 1.157 osoba u dobi od 65 i više, koji na početku gotovo 12 godišnje studije nisu imali demenciju.

U tim procjenama su odgovarali na pitanja o tome kako često sudjeluju u mentalnim aktivnostima kao što je slušanje radija, gledanje televizije, čitanje, igranje igara ili jednostavan odlazak u muzej. Ove aktivnosti čine skalu od pet točaka kognitivne aktivnosti, što više bodova postignu, ti ljudi češće sudjeluju u mentalno stimulativnim vježbama.

Tijekom narednih šest godina, istraživanje je pokazalo da je stopa kognitivnog pada kod ljudi bez spoznajnog oštećenja smanjena za 52 posto za svaku točku na ljestvici stimulativnih aktivnosti mozga.

Za osobe s Alzheimerovom bolesti, prosječna stopa pada po godini je povećana za 42 posto za svaku točku na ljestvici stimulativnih aktivnosti mozga.