Nacionalni dan borbe protiv vršnjačkog nasilja

Prema odluci Hrvatskog sabora od 17. veljače 2017. godine, zadnju srijedu u veljači se Dan ružičastih majica obilježava kao Nacionalni dan borbe protiv vršnjačkog nasilja. Obilježavanje Dana ružičastih majica je započelo u Kanadi kao znak podrške dječaku koji je trpio vršnjačko nasilje u školi samo zato što je bio odjeven u ružičastu majicu. Njegova je ružičasta majica simbolizirala potporu teško bolesnoj majci.

Vršnjačko nasilje je isticanje moći agresijom. Definira se kao negativna verbalna ili tjelesna akcija koja ima neprijateljske namjere, uznemiruje žrtvu, ponavlja se tijekom vremena, a zasniva se na nesrazmjeru moći. Vršnjačkim se nasiljem smatra ako učeniku drugi učenik ili grupa učenika govori ili čini loše ili neugodne stvari. Zlostavljanjem se može smatrati i ako se učenika opetovano zadirkuje na način koji mu je neugodan ili ako ga se namjerno izostavlja iz aktivnosti. Ponavljanjem zlostavljanja nasilnici povećavaju svoju moć, a žrtve svoju gube.

Prema Istraživanju o zdravstvenom ponašanju učenika, engl. Health Behaviour in School-aged Children (HBSC), provedenom 2014. godine, 8 % dječaka i 5 % djevojčica u dobi od 11 godina, 11 % dječaka i 8 % djevojčica u dobi od 13 godina te 7 % dječaka i 8 % djevojčica u dobi od 15 godina je izjavilo da su bili zlostavljani najmanje dvaput unazad nekoliko mjeseci.

U usporedbi s ostalim zemljama uključenim u istraživanje HBSC, Hrvatska se smjestila u donjoj trećini ljestvice. Na vrhu ljestvice s najvećim udjelom zlostavljanih je u sve tri dobi Litva, u kojoj je gotovo svako treća dijete bilo zlostavljano. Na ljestvici udjela zlostavljanih zatim slijede Letonija i Ruska Federacija, a na dnu su ljestvice Armenija i Švedska.

Da su zlostavljali druge najmanje dvaput unatrag nekoliko mjeseci izjavljuje oko 5 % dječaka i 2 % djevojčica u dobi od 11 godina, 12 % dječaka i 5 % djevojčica u dobi od 13 godina te 10 % dječaka i 4 % djevojčica u dobi od 15 godina.

Hrvatska se smjestila u donjoj polovici ljestvice zemalja uključenih u istraživanje. Na vrhu ljestvice s najvećim udjelom zlostavljača su u sve tri dobi Letonija i Litva. Na dnu ljestvice su Švedska i Island.

Nasilje među mladima je veliki problem u većini zemalja. Fizička borba je najčešća manifestacija međusobnog nasilja povezanog s namjernim ozljeđivanjem, što često zahtijeva i liječničku pomoć i hospitalizaciju. Da su sudjelovali u tučnjavi tri puta i češće unatrag 12 mjeseci je u dobi 11 godina izjavilo 17 % dječaka i 4 % djevojčica. U dobi od 13 godina taj je postotak iznosio 18 % dječaka i 7 % djevojčica, a u dobi od 15 godina 14 % dječaka i 3 % djevojčica.

Ove će se godine po drugi puta obilježiti Nacionalni dan borbe protiv vršnjačkog nasilja. Vršnjačko je nasilje važno na vrijeme prepoznati i pružiti pomoć i podršku djeci koja ga trpe. Djeci koja su sklona nasilnom ponašanju također treba pomoći u cilju uspostavljanja učinkovitog sustava zaštite prava i dobrobiti svakog djeteta.