Ne odustajte od novogodišnjih odluka: Donosimo pregled top 5 dijeta

Izvor slike: Depositphotos

Iza nas su, nažalost, božićni i novogodišnji blagdani odnosno vrijeme pretjerivanja u hrani. Vjerojatno ste još neko vrijeme posezali u zamrzivač za ostacima s blagdanskog stola kako oni ne bi propali, no vrijeme je za povratak u realnost.

Ako je mršavljenje jedna od novogodišnjih odluka koja se našla na vašem popisu, a niste sigurni od kuda biste krenuli za vas smo pripremili pregled top 5 najpopularnijih dijeta. Ne, pritom ne mislimo na 'čudotvorne' dijete koje obećavaju gubitak viška kilograma u 3 dana, već na pravilan način prehrane.

Keto dijeta

Ketogena ili keto dijeta je plan prehrane u kojemu se konzumiraju namirnice s visokim udjelom zdravih masti i proteina, te jako malo ugljikohidrata. Ova dijeta funkcionira na principu da se tijelo dovodi u stanje ketoze, a umjesto ugljikohidrata za energiju tijelo troši masti. Istraživanja potvrđuju da ketogena ili keto dijeta može biti učinkovita metoda za mršavljenje ako dosljedno slijedite plan prehrane.

Jedna od najvećih prepreka keto dijete je izbacivanje kruha i drugih ugljikohidrata. Srećom, postoje mnogi ukusni recepti koji pomažu kod pridržavanja ovom planu prehrane.

Paleo dijeta

Paleo dijeta se temelji na hrani koju su jeli ljudi iz doba paleolitika, a odnosi se na plan prehrane s niskim udjelom ugljikohidrata. Koncept je poprilično jednostavan – ne konzumiraju se namirnice koje nisu bile dostupne spiljskom čovjeku. To su žitarice, kruh, brašno, rafinirani šećeri, mliječni proizvodi, mahunarke, procesirana ulja ili bilo što uzgojeno ili naraslo nakon razvitka poljoprivrede.

Paleo dijeta zahtjeva puno planiranja unaprijed kako se ne bi doveli u situaciju da zbog nedostatka vremena posegnete za obrokom iz pekarne. Ova dijeta može dovesti do gubitka tjelesne težine, ali i uzrokovati nedostatak određenih vitamina i minerala kao što su kalcij i vitamin D. Zato ju trebate provoditi uz liječnički nadzor.

Atkinsonova dijeta

Ova dijeta datira još iz sedamdesetih godina, a jednako je popularna i danas. Atkinsonova dijeta zapravo je plan prehrane temeljen na niskom unosu ugljikohidrata i visokom unosu proteina. U prvoj fazi se unosi vrlo malo ugljikohidrata (oko 20 grama), dok je u kasnijim fazama dopušten nešto veći unos.

U toj se fazi konzumira dosta školjki, crvenog mesa, jaja, peradi, ribe, sira i povrća s niskim udjelom ugljikohidrata kao što su paprika, celer, šparoge i krastavci.
Strogo su zabranjene namirnice poput voća, rafiniranih šećera, povrća bogatog ugljikohidratima, mliječnih proizvoda (osim sira, maslaca i vrhnja), zatim bijele riže, bijelog kruha i tjestenine od bijelog brašna.

U drugoj fazi se konzumiraju iste namirnice kao u prvoj, uz uvođenje kruha od cjelovitog zrna, tjestenine, smeđe riže, voća s niskim glikemijskim indeksom (primjerice jagode i maline), te povrća s više ugljikohidrata (poput mrkve, krumpira i tikvica).

Ovu bi dijetu trebali izbjegavati dijabetičari zbog malog unosa ugljikohidrata, kao i bubrežni bolesnici zbog visokog unosa proteina.

Weight Watchers dijeta

Na ovoj dijeti možete jesti što god poželite, no morate brojati bodove. Svakoj je namirnici dodijeljen broj bodova, a namirnice koje imaju veći broj bodova su one s praznim kalorijama. Weight Watchers dijetom mogli biste izgubiti i do 2 kilograma tjedno jer hranjive namirnice pogoduju gubitku kilograma i duljem osjećaju sitosti.

Kod ove je dijete naglasak na zdravoj prehrani uz umjereno uživanje u manje zdravim obrocima. Preporučuje se konzumacija obroka koji sadrže cjelovite žitarice, nemasne proteine, voće i povrće, te jaja i mliječne proizvode.

Mediteranska dijeta

Bazirana na principu prehrane koja je usko povezana s mediteranskom regijom, mediteranska prehrana smatra se jednom od najzdravijih. Ova je dijeta bazirana na hrani s plantaža na kojima rastu kulture specifične za mediteransko podneblje, ograničenoj konzumaciji mesa, maloj količini vina i maslinovom ulju kao osnovnom izvoru masti.

Ipak, učestala zabluda oko ove dijete jest da je dovoljno uobičajenom obroku dodati maslinovo ulje, to je samo jedna od stavki. Potrebno je pratiti sva pravila među kojima je konzumacija cjelovitog zrnja, voća, povrća, niskomasnih ili nemasnih mliječnih proizvoda, te oraha i sjemenki koji čine bazu piramide mediteranske prehrane.

Sredinu piramide čini hrana koja bi se mogla jesti jednom tjedno ako imate potrebu. Uključuje, od dolje prema gore, ribu (ovo nije opcija, trebali bi je jesti oko 200 grama tjedno), perad, svinjetinu, niskomasne slatkiše, jaja (četiri ili manje), ostalo malomasno crveno meso i niskomasne sireve.

Na vrhu piramide je hrana koja bi se trebala jesti mjesečno, ako uopće, uključujući masno meso, slatkiše, margarin i maslac.

Prilikom odabira dijete važno je voditi se vlastitim željama, potrebama, ali i mogućnostima. Svakako savjetujemo konzultiranje s liječnikom ili nutricionistom. Iako je zdrava prehrana neophodna na putu ka gubitku kilograma, ona čini 80 posto tog puta. Preostalih 20 posto čine trening i kretanje.

Vezani sadržaj: