Novi test za autizam

Dijagnoza koja se koristi magnetskom rezonancom za mjerenje devijacija u moždanim sklopovima, mogla bi jednoga dana zamijeniti sadašnje testove koji se koriste za identificiranje ljudi s poremećajem.

Također bi mogla dovesti do boljeg razumijevanja autizma te ranijeg i boljeg otkrivanja i tretmana za zahvaćene osobe.

Istraživači iz „Harvard University's McLean" bolnice i Sveučilišta iz Utaha tvrde kako su razvili najbolji biološko temeljeni test za autizam do danas.

Test je bio u mogućnosti otkriti poremećaj kod osoba s 94 posto točnosti, čak i kod onih koji imaju blaži oblik bolesti.

„Test još uvijek nije spreman za korištenje u klinikama, ali ovi rezultati najviše obećavaju do sada," izjavio je profesor Nicholas Lange, psihijatar s Fakulteta medicine na Harvardu.

Istraživači su koristili test na dvije skupine ispitanika.

Jedna grupa se sastojala od pojedinaca koji su prethodno bili dijagnosticirani s takozvanim visoko-funkcionirajućim autizmom, koristeći se standardnim testiranjima.

Ta testiranja se temelje na procjeni bolesnika i ispitivanju njihovih roditelja o njihovim sposobnostima u različitim područjima, uključujući jezik, socijalno funkcioniranje i ponašanje.

Druga grupa ispitanika je bila kontrolna skupina koja se sastojala od pojedinaca koji se normalno razvijaju.

Ispitanici su podvrgnuti snimanju pod magnetnom rezonancom koja je bila programirana za mjerenje mikroskopskih radnji moždanih sklopova.

Mjerenjem šest specifičnih značajki moždanih sklopova, test je bio u mogućnosti ispravno razlikovati one kojima je prethodno bio dijagnosticiran autizam s nevjerojatnih 94 posto točnosti.

„Ono nam pruža dijagnostičke slike i mjerenja mikroskopskih vlaknastih struktura mozga koje omogućavaju jezično, socijalno i emocionalno funkcioniranje, koje nam onda mogu otkriti odstupanja koja ne nalazimo kod onih ljudi koji nemaju autizam," objašnjava prof. Lange.

„Postoji manje direktnog protoka u i iz moždanih regija gdje bi trebalo biti puno više razmjena informacija."

Ponovljeno istraživanje u kojem su korištena dva različita seta ispitanika pokazalo je jednako visoku razinu izvedbe.

Buduća istraživanja koncentrirati će se na pacijente s teškim oblicima autizma, mlađu djecu te bolesnike koji ne pate od autizma, ali zato pate od moždanih poremećaja, kao što su razvojni jezični poremećaji, ADHD i opsesivno-kompulzivni poremećaj.

Ako test pokaže daljnji uspjeh, mogao bi jednoga dana zamijeniti trenutni sustav dijagnosticiranja autizma koji nije biološki temeljen.