Obilježavanje Svjetskog dana zdravlja

Svake se godine 7. travnja obilježava Svjetski dan zdravlja pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije. Za temu ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja je kao prioritetno područje globalnog javnozdravstvenog interesa odabrana depresija, s glavnom porukom „Depresija: razgovarajmo“ (engl. Depression; let’s talk). Cilj ovogodišnje javnozdravstvene kampanje „Depresija: razgovarajmo“ je osvijestiti ljude koji boluju od depresije da potraže i dobiju pomoć.

Ovom se kampanjom također želi:

• bolje informirati opću javnost o depresiji, njezinim uzrocima i mogućim posljedicama te obliku
• pomoći koji je dostupan za prevenciju i liječenje depresije
• potaknuti ljude s depresijom da potraže pomoć
• osvijestiti obitelj, prijatelje i kolege koji žive s ljudima koji boluju od depresije da su sposobni pružiti podršku oboljelom.

Što je depresija?

Depresija je bolest koju karakteriziraju poremećaji raspoloženja.

Simptomi depresije su:

• dugotrajna tuga
• nesposobnost uživanja u ranije ugodnim stvarima ili aktivnostima
• duševna bol.

Depresija utječe na obavljanje najjednostavnijih svakodnevnih zadataka, ponekad s razornim posljedicama za odnose s obitelji i prijateljima i mogućnosti da se zaradi za život. Da bi se postavila dijagnoza depresije odnosno depresivne epizode, ovi simptomi trebaju trajati najmanje 2 tjedna.

Osim navedenog, ljudi koji boluju od depresije mogu imati i neke od sljedećih simptoma:

• manjak energije
• promjene apetita
• nesanicu ili preveliku potrebu za snom
• povećanu tjeskobu ili zabrinutost
• smanjenu koncentraciju
• neodlučnost
• nemir
• osjećaj bezvrijednosti, krivnje ili beznađa
• misli o samoozljeđivanju ili suicidu.

Rizik od razvoja depresije se povećava sa stresom, traumatskim životnim događajima kao što su smrt voljene osobe ili prekid veze, fizičkim bolestima, problemima uzrokovanim konzumacijom alkohola ili droge, siromaštvom, nezaposlenošću, nepravilnom prehranom i nedovoljnom tjelesnom aktivnošću. Kod nekih osoba postoji i genetska, urođena predispozicija za razvoj depresije.

Depresija može pogoditi svakoga, to nije znak slabosti. Depresija je izlječiva: razgovorom s psihoterapeutom, uzimanjem antidepresivnih lijekova ili kombinacijom obaju.

Zajednički mentalni poremećaji (depresija i anksiozni poremećaji) su u porastu u cijelom svijetu.

U humanitarnim krizama i tijekom ratnih sukoba, 1 od 5 osoba je pogođena depresijom ili anksioznim poremećajem. Depresija povećava rizik razvoja drugih nezaraznih bolesti kao što su dijabetes i kardiovaskularne bolesti. Uz to, dijabetes i kardiovaskularne bolesti povećavaju rizik od depresije.

Depresija koja se javlja kod žene nakon poroda može utjecati na razvoj novorođenčeta.

Najučestaliji mentalni poremećaji mogu se prevenirati i izliječiti uz relativno mali trošak.

Novi dokaz iz istraživanja koje je provela Svjetska zdravstvena organizacija pokazuje da depresija i anksiozni poremećaji koštaju globalnu ekonomiju više od US$ 1 bilijuna svake godine.

Broj ljudi s depresijom i anksioznim poremećajem u svijetu se povećava: 1990. godine je u svijetu bilo 416 milijuna oboljelih, dok je 2013. godine njihov broj porastao na 615 milijuna.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, depresija će do 2020. godine postati drugi svjetski zdravstveni problem, a gledajući samo žensku populaciju, zdravstveni problem broj jedan. Posljedica je to kontinuiranog porasta broja depresivnih osoba.

Ako se osjećate nesretno ili mislite da imate depresiju:

• Razgovarajte o svojim osjećajima s nekim kome vjerujete.
• Potražite profesionalnu pomoć.
• Ne zaboravite da vam uz pravu pomoć može biti bolje.
• Nastavite s aktivnostima u kojima ste uživali kada vam je bilo dobro.
• Budite u kontaktu s obitelji i prijateljima.
• Redovito vježbajte, čak i ako je to samo kratka šetnja.
• Držite se pravilnih navika hranjena i spavanja.
• Prihvatite da bi mogli bolovati od depresije i prilagodite svoja očekivanja. Možda nećete biti u mogućnosti ispuniti svoje svakodnevne aktivnosti ili obveze onoliko koliko ste običavali.
• Izbjegavajte ili ograničite unos alkohola i uzimajte lijekove onako kako vam ih je prepisao liječnik.

Stigma i diskriminacija koje prate mentalne bolesti, uključujući depresiju, dovode do kasnijeg prepoznavanja problema i odgađaju traženje pomoći, zbog čega liječenje traje dulje, a može doći i do težih posljedica kao što je samoubojstvo. Depresija je bolest koja pogađa ljude svih dobnih skupina, svih društvenih slojeva i svih zemalja svijeta.

Depresija se može prevenirati i liječiti.

Ako mislite da bolujete od depresije, potražite pomoć!

Gdje se možete javiti

• Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti, Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. AndrijaŠtampar", Remetinečki gaj 14, tel: 01/3830 088, ili Mirogojska 11, tel: 01/ 3830 066, Zagreb
• Centar za zaštitu mentalnog zdravlja Doma zdravlja Zagreb- Zapad, Baštijanova 52, tel:01/ 366 75 46. Usluge koje se pružaju korisnicima su besplatne, korisnici se mogu javiti bez uputnice, a uz prethodnu najavu. Radno vrijeme Centra je svaki dan od 8,00 do 20,00 sati