Opsesivno-kompulzivni poremećaj

Opsesivno-kompulzivni poremećaj

Opsesivno-kompulzivni poremećaj
  • Objavljeno: Četvrtak, 24.07.2008.
  • Broj pregleda: 372
  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:

Pronađena smanjena aktivnost u jednoj regiji mozga može biti povezana s razvojem toga poremećaja, izvještavaju istraživači.

Smanjena aktivnost u regiji mozga koja je povezana sa zaustavljanjem uobičajenog ponašanje može poslužiti da se pronađu ljudi koji imaju povišen rizik za opsesivno-kompulzivni poremećaj.

Mjerenje te smanjene aktivacije s funkcionalnim MRI (fMRI, magnetna rezonancija mozga) predstavljalo bi poboljšanje dijagnostičke tehnike koja se oslanja na klinički intervju s pacijenom i zbog toga se ne moža opisati bolest dok već nije razvijena.

Prema informacijama o studiji, koja je objavljena u srpanjskom izdanju časopisa Science, 2 do 3 % populacije ima opsesivno-kompulzivni poremećaj karakteriziran ponavljajućim mislima i ponavljajućim radnjama kao ponavljano pranje ruku. To stanje se češće javlja u obiteljima, ali znanstvenici nisu još uspjeli odrediti točnu gensku podlogu.

Istraživači na Sveučilištu Cambridge u Velikoj Britaniji mjerili su moždanu aktivnost u lateralnom dijelu orbitofrontalnog korteksa mozga (OFC) s fMRI u 14 pacijenata bez pozitivne obiteljske anamneze na opsesivno kompulzivni poremećaj, zajedno s njihovih 12 izravnih rođaka. Ta regija mozga povezana je s odlučivanjem i ponašanjem. Pojedinci s opsesivno-kompulzivnim poremećajem ili su njihovi rođaci su pokazali smanjenu aktivaciju u toj regiji.

Smanjena funkcija u regijama mozga koje kontroliraju fleksibilno ponašanje čine ljude sklonijim za razvoj kompulzivnih, ukočenih simptoma koji su obilježje opsesivno-kompulzivnog poremećaja, rekao je autor studije, dr. Samuel Chamberlain, s Odjela psihijatrije na University of Cambridge. Ta studija pokazuje da se opisane promjene u mozgu pojavljuju u obiteljima i predstavljaju osjetljiv faktor za pojedince. Trenutno dijagnoza opsesivno-kompulzivnog poremećaja je subjektivna i poboljšanje razumijevanja podloge samog pomećaja moglo bi pomoći u postavljanju točnije dijagnoze i boljeg kliničkog liječenja.

Za MojDoktor:
Maja Vajagić, dr.med.

Najčitanije zanimljivosti