Počinje mjesec borbe protiv alkoholizma i drugih ovisnosti

Počinje mjesec borbe protiv alkoholizma i drugih ovisnosti

Počinje mjesec borbe protiv alkoholizma i drugih ovisnosti
  • Objavljeno: Ponedjeljak, 23.11.2015.
  • Broj pregleda: 75
  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:
Počinje mjesec borbe protiv alkoholizma i drugih ovisnosti

Svake godine u periodu od 15. studenog do 15. prosinca obilježava se Mjesec borbe protiv alkoholizma i drugih ovisnosti. Ove godine prigodni tekst posvećujemo jednoj od suvremenih ovisnosti – ovisnosti o internetu.

Ovisnost o internetu

Oxfordovi rječnici definiraju internet kao globalnu računalnu mrežu koja pruža razne informacijske i komunikacijske usluge, a sastoji se od međusobno povezanih mreža pomoću standardiziranih komunikacijskih protokola. Internet je postao suvremeni izvor informacija i znanja, alat za komunikaciju, učenje i obavljanje radnih zadataka. Osim sve većeg broja korisnika, značajan je i porast vremena provedenog na internetu.

Ovisnost o internetu koncept je o kojemu se već više godina vode stručne rasprave, pa osim terminološke zbrke (ovisnost o internetu, ovisnost o računalu, problematična/patološka/kompulzivna uporaba interneta…) ne postoje ni standardizirani dijagnostički kriteriji, ni službena dijagnoza, ni općeprihvaćeni algoritmi liječenja. Iako je razmatrana mogućnost uvrštavanja ovisnosti o internetu u novo izdanje Dijagnostičkog i statističkog priručnika za mentalne poremećaje Američkog psihijatrijskog udruženja (DSM-V), to se nije dogodilo. Ipak, poremećaj igranja internetskih igara (Internet gaming disorder) opisan je kao entitet vrijedan pažnje i daljnjeg istraživanja.

Sam pojam ovisnosti o internetu podrazumijeva različite računalne aktivnosti (obično izvan konkretnog obavljanja radnih zadataka i edukacije), koje u pojedinca dovode do socijalnih, tjelesnih i psihološko-psihijatrijskih problema: surfanje, pisanje blogova i e-mailova, chat, računalne igre, on-line kupovina, kockanje i klađenje, društvene mreže, gledanje pornografskih i drugih sadržaja i dr.

Nakon što je 1995. američki psihijatar Ivan K. Goldberg upotrijebio skalu za ovisnost o kockanju kao podlogu za kreiranje skale za ovisnost o internetu, te je objavio kao satiričku podvalu, ostao je zatečen brojem osoba koje su se javile tražeći pomoć. Prve dijagnostičke kriterije predložila je potom 1996. Kimberly S. Young. Ona definira ovisnost o internetu kao kompulzivno ponašanje povezano s internetom, koje utječe na normalan život te uzrokuje poremećaje u obiteljskim odnosima, odnosima s prijateljima i voljenim osobama te zahvaća radno funkcioniranje. Njezin Internet addiction test i dalje je najkorištenija skala na ovom području.

Istraživanja na temu ovisnosti o internetu u Hrvatskoj pokazuju zanimljive rezultate. Miliša Z. i Tolić M. u svom radu Kriza odgoja i ekspanzija suvremenih ovisnosti iznose procjene od oko 130 tisuća ovisnika o internetu u dobi između 20 i 30 godina u Hrvatskoj 2009. godine. Istraživanje Ovisnost o internetu među srednjoškolcima, autora Carević N., Mihalić M. i Sklepić M., provedeno 2013. godine na uzorku od 201 učenika srednjih škola Međimurske županije pokazalo je kako više od 30% učenika na internetu provodi više od 40 sati tjedno. Postoje „mali znakovi ovisnosti o internetu“ koji su izraženiji kod muške populacije i učenika te učenica gimnazije. Z. Šimić i Kolesarić V. 2002. godine su u svom članku „Postoji li ovisnost o internetu?“ objavili podatak o 11% ovisnika o internetu, dobiven na uzorku od 205 sudionika koji su istraživanju putem interneta pristupili dobrovoljno.

Studije provedene u SAD-u i Europi (Weinstein A, Lejoyeux M, 2010.) procjenjuju kako je prevalencija ovisnosti o internetu u općoj populaciji između 1.5 i 8.2%. Neka pak istraživanja (Chakraborty K et al., 2010.) izvještavaju o prevalenciji između 0.3 i 38%, što se tumači neujednačenošću, kako dijagnostičkih kriterija, tako i dijagnostičkih alata, uz veliku kulturalnu varijabilnost.

Etiologija samog poremećaja nije do kraja istražena, no dosadašnja istraživanja pokazuju kako su važne karike za nastanak ovisnosti o internetu biologijska vulnerabilnost, odnosno, genetsko nasljeđe, socio-kulturalni faktori i psihološko-psihijatrijske predispozicije. Tome možemo pridodati i tzv. krizu odgoja i vrijednosti suvremenog materijalističko-konzumerističkog svijeta. Kao i obično, isprepletenost nature, nurture i culture čimbenika odredit će razvoj i tijek bolesti.

Kao i kod drugih ovisnosti, uživanje sredstva ovisnosti (u ovom slučaju interneta) dovodi do aktiviranja tzv. centra za nagradu u mozgu i otpuštanja dopamina te dis-regulacije razine drugih neurotransmitera. Nucleus accumbens (mala regija mozga) ima vodeću ulogu u regulaciji odgovora na sredstvo ovisnosti.

Unatoč prisutnoj skepsi, neosporno je da se broj onih koji traže pomoć povećava, a problemi radi kojih se osobe javljaju po pomoć obično zadovoljavaju kriterije ovisnosti: gubitak kontrole i kompulzivna uporaba, stvaranje tolerancije, odnosno, sve dulje korištenje interneta i uporaba sadržaja sve jačeg podražajnog potencijala, apstinencijski sindrom (žudnja, napetost, promjene raspoloženja) kada osoba nije na internetu, nastavak uporabe unatoč negativnim socijalnim i drugim posljedicama i dr.

Ipak, postoje oni koji tvrde da se ne radi o ovisnosti već o simptomu nekog drugog psihičkog poremećaja. Osobna dobit (nagrada) u slučaju ovisnosti o internetu može biti višedimenzionalna, pa se postavlja pitanje radi li se o jednom ili više entiteta. Dodatno pitanje je i pitanje pretjerane patologizacije i psihijatrizacije ponašanja koje postaju sastavnim dijelom suvremenog života.

Uz čest psihijatrijski komorbiditet (poremećaj ličnosti, depresija, anksioznost, ADHD, druge ovisnosti…), zbog dugotrajnog sjedenja za računalom i zapostavljanja zdravijih navika i potreba, često se javlja i somatski komorbiditet: bolovi u leđima, sindrom karpalnog kanala, pretilost, umorne oči, neispavanost, anemija…

Evidentirano je više načina pružanja pomoći osobama s ovim problemom, no čini se kako je multimodalni pristup najbolji. Uz psihoterapiju, često je potrebno posegnuti i za farmakoterapijom – lijekovima.

Odgovor struke na ovu rastuću problematiku je edukacija sve većeg broja stručnjaka, definiranje programa liječenja i otvaranje bolničkih i vanbolničkih centara za liječenje uz apel za daljnjim istraživanjem i konačnim definiranjem entiteta, uključujući dijagnostičke kriterije i smjernice za liječenje.

Sve zainteresirane upućujemo da nam se radi savjetovanja o ovoj i sličnim problematikama jave u Savjetovalište za promicanje mentalnog zdravlja, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Rockefellerova 12, 10000 Zagreb, koje radi svake srijede od 11 do 15 sati, bez uputnice, anonimno i besplatno. Dobiti nas možete i na broj telefona 01/4863-357 i na e-mail adresu zivjeti.zdravo@hzjz.hr.

Nemojte čekati! Bolje spriječiti nego liječiti!

Najčitanije zanimljivosti