Pravilnom prehranom i kretanjem protiv debljine i pretilosti

Pretilost je rastući izazov javnog zdravstva diljem svijeta koji pogađa ljude svih dobi. Osobito je zabrinjavajuća povećana pojava pretilosti u populaciji između 18 i 24 godina, što pokazuje da mlađa generacija prvi put ima povećan rizik da bude slabijeg zdravlja od svojih roditelja. Pojačana tjelesna aktivnost i svakodnevne male promjene u prehrani, poput unosa sto kalorija manje svakog dana, mogu pomoći u sprečavanju debljanja.

Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da pretilost i prekomjerna tjelesna težina izravno utječu na zdravlje i očekivanu životnu dob te su povezane s ozbiljnim zdravstvenim problemima, kao što su povišeni krvni tlak, dijabetes tipa 2, bolesti srca i srčani udari te neke vrste tumora (osobito rak dojke i rak debelog crijeva). Uz probleme izravno povezane sa zdravljem, pretilost utječe i na društvo s obzirom na to da smanjuje aktivnost i produktivnost.

Temeljni je uzrok pretilosti i prekomjerne tjelesne težine energetska neuravnoteženost između unesenih i potrošenih kalorija. Iako pojedina zdravstvena stanja također imaju utjecaja, pretilost je najčešće posljedica nekoliko čimbenika poput društvenih običaja, prehrambenih navika, tjelesne neaktivnosti te okoline koja potiče pretilost. Svi ti čimbenici dovode do povećanog unosa namirnica koje su bogate mastima, smanjenja tjelesne aktivnosti i učestalijeg sjedilačkog načina života.

Pojačana tjelesna aktivnost i svakodnevne male promjene u prehrani, poput unosa sto kalorija manje svakog dana, mogu pomoći u sprečavanju debljanja. Kombinacija promjena u prehrani, kao što su odabir hrane i pića s manjom kalorijskom vrijednosti ili korištenje niskokaloričnih zaslađivača koji mogu smanjiti dnevni unos kalorija i do 10 posto, češća tjelesna aktivnost i jačanje svijesti o broju kalorija u namirnicama ključni su u kontroli tjelesne težine.

Prema riječima prof. Grega Whytea sa Sveučilišta John Moores, češća tjelesna aktivnost može doprinijeti ne samo kontroli tjelesne težine i sprečavanju dijabetesa tipa 2, već i velikim uštedama u svjetskim proračunima koji se tiču zdravstvene zaštite.

Svjetska zdravstvena organizacija preporuča 30 minuta umjerene tjelesne aktivnosti dnevno za odrasle i sat vremena za djecu, što se može rasporediti i u intervale od 10 minuta, ako takav ritam više odgovara načinu života. U svakom slučaju, bilo kakva tjelesna aktivnost bolja je od sjedenja i mirovanja.

"Čak i kod pretilih osoba s indeksom tjelesne mase većim od 35, 2 do 3 sata umjerene tjelesne aktivnosti tjedno povećava očekivanu životnu dob iznad uobičajene dobi kod osoba normalne tjelesne težine koje se dovoljno ne kreću", izjavio je prof. White.