Pušači imaju tanju moždanu koru

Istraživači su ispitali odnos između strukture određene regije mozga i ovisnosti o nikotinu.

Rezultati ovog istraživanja proširili su i specificirali prethodna istraživanja na ovom području te otkrili slijedeće.

Specifična područja moždane kore pušača su tanja nego kod ljudi koji nikada nisu pušili u životu.

Ova regija je odlučujuća za osjećaj za nagradu, kontrolu impulzivnosti i donošenje odluka. Pitanje da li pušenje dovodi do stanjivanja ove moždane regije, ili da li su ljudi koji imaju tanju regiju korteksa po prirodi češće skloniji da postanu pušači, može biti razjašnjeno samo preko daljnjih istraživanja.

Kako bi istražili odnos između debljine korteksa i ovisnosti o nikotinu, istraživači su uz pomoć kompjutorizirane tomografije i magnetske rezonancije pregledali mozgove 22 pušača i 21 osobe koje nikada nisu pušile u životu.

Mjerenja su provedena u Berlinu gdje su dobivene visoko razlučive trodimenzionalne slike strukture mozga. Na temelju tih podataka, pojedinačna debljina kore može se odrediti pomoću posebnog postupka ocjenjivanja. Usporedba dviju skupina pokazala je kako je u slučaju pušača, debljina medijalnog orbitofrontalnog korteksa u prosjeku manja nego u slučaju ljudi koji nikada nisu pušili. Debljina ove regije se smanjila u odnosu na povećanje dnevne potrošnje cigareta te ovisno o tome koliko dugo su u životu sudionici u istraživanju pušači.

Uzrok i posljedica su međutim još uvijek nejasni. Iako je poznato iz pokusa na životinjama da nikotin mijenja razvoj mozga i dovodi do oštećenja živčanih stanica, ne može se isključiti da je smanjena debljina frontalne regije korteksa, otkrivena u slučaju sudionika istraživanja, već postojala prije nego su sudionici počeli pušiti. A možda je to i genetski uvjetovana predispozicija za ovisnost o nikotinu.

Znanstvenici u budućim istraživanjima žele saznati da li se struktura mozga kod pušača može povratiti u normalno stanje nakon što pušači odustanu od pušenja.