Sarkazam otkriva demenciju

Iako je sarkazam najgrublja vrsta poruge, pokazao se učinkovitim detektorom demencije, tvrde australski znanstvenici u članku objavljenu u časopisu Brain.

Znanstvenici sa Sveučilišta Novoga Južnoga Walesa u Sydneyju otkrili su da pacijenti mlađi od 65 godina, koji pate od frontotemporalne demencije (FTD), drugog najčešćeg oblika te bolesti, nisu u stanju raspoznati sarkazam.

Studija objašnjava zbog čega pacijenti oboljeli od takva oblika demencije (postupna pogoršanja intelektualnih sposobnosti) ne uspijevaju razlikovati raspoloženje osoba koje se za njih skrbe.

"To je vrlo važno jer, ako su osobe koje se za njih brinu ljutite, tužne ili zabrinute, pacijenti to neće uočiti. A to je vrlo porazno za članove obitelji", ističe John Hodges, jedan od autora članka.

Pacijenti oboljeli od FTD-a pokazuju promjene u osobnosti i ponašanju.

Teško komuniciraju s drugim ljudima, ne pokazuju sućut i iznose pogrješne procjene.

Oboljele od FTD-a lako je prevariti i oni se često daju nasamariti za velike svote novca.

Istraživači su upravo sarkazam odabrali kao lakmus papir za testiranje prisutnosti FTD-a jer sarkazam zahtijeva da osoba uoči razliku između izgovorene riječi i tona glasa.

Oboljeli od FTD-a ne uočavaju humor, teško uočavaju dvosmislenost, a i običan humor (osim sarkazma) često "igra na kartu" dvostruka značenja.

Istraživanje, provedeno 2006. i2007. godine, obuhvatilo je 26 pacijenata s dijagnosticiranim FTD-om i 19 oboljelih od Alzeheimerove bolesti.

Pacijenti s FTD-om sve što im se govorilo shvaćali su doslovno i nisu uspijevali uočiti sarkastičnu poruku.

FTD, inače poznat i kao Pickova bolest, sličan je Alzheimerovoj bolesti u tome što s godinama donosi postupno opadanje mentalnih sposobnosti.

Međutim, FTD napada različite regije mozga.

"Teško ga je dijagnosticirati u ranim stadijima i razdvojiti ga od depresije, shizofrenije ili poremaćaja ličnosti", ističe Hodges.

FTD se pojavljuje gotovo isključivo u presenijumu, dakle prije 65. godine i tvori oko 20% presenilnih demencija.

Vjeruje se da je u 40% slučajeva nasljedna bolest.

Otkriće da se sarkazmom može dijagnosticirati bolest važno je utoliko što može zamijeniti mnogo skuplja testiranja, ističu autori.