Sreća utire put duljem životu

Pregledom 160 istraživanja istraživači su pronašli „jasne i uvjerljive dokaze" kako sreća utire put za bolje zdravlje i dulji životni vijek.

Pregledom više od 160 istraživanja pronađeni su dokazi koji imaju jače poveznice s optimističnim pogledima na život i zdravijim životom, nego poveznice između pretilosti i smanjenog životnog vijeka.

To je poduprlo prethodna istraživanja koja tvrde  kako je pristup „čaša je polu puna" dobra za vaše zdravlje.

Znanstvenici s University of Illinois pronašli su kako pozitivno raspoloženje smanjuje razinu hormona povezanih uz stres te povećava imunološku funkciju.

Istraživanje je otkrilo kako sreća vodi ka bržem oporavku od vježbanja te kako su anksioznost, depresija i pesimizam bili povezani s višom stopom oboljenja i kraćim životnim vijekom.

Ljudi koji su osjećali intenzivan bijes ili su živjeli u stresnim sredinama imali su veću vjerojatnost da će češće biti bolesni te da će ranije umrijeti.

 „Opći zaključak iz svake vrste istraživanja je kako subjektivna dobrobit, to jest, pozitivan osjećaj o svom životu, bez stresa, bez depresije, doprinosi i dugovječnosti i boljem zdravlju među stanovništvom," objašnjava voditelj istraživanja prof. Ed Diener, a prenosi Telegraph.

„Velika većina podupire zaključak kako je sreća povezana sa zdravljem i dugovječnošću."

Prof. Diener napominje kako se trenutni zdravstveni savjeti usredotočuju na pretilost, pušenje, prehrambene navike i tjelovježbu, a možda je vrijeme da se na popis doda i stavka „biti sretan i izbjegavati kroničnu ljutnju i depresiju".

„Sreća nije magična formula, ali dokaz je jasan i uvjerljiv, jednostavno se mijenjaju vaši izgledi za dobivanje bolesti ili umiranje u mladosti."

Pregled istraživanja je razmatrao svakakva dugoročna i eksperimentalna istraživanja koja su uključivala i ljudske i životinjske subjekte.

Na primjer, promatrano je 5.000 studenata kroz narednih 40 godina kako bi se dokazalo kako je većina pesimističnih studenata bilo sklonije da umiru mlađi.

U drugom istraživanju, na osnovu 180 katoličkih redovnica, istraživači su otkrili kako su one koje su pisale pozitivne autobiografije u svojim ranim 20-ima, bile sklonije nadživjeti one koje su pisale u negativnom tonu u svom mladom životu.

Životinje koje su živjele u stresnim uvjetima, kao što su prenatrpani kavezi, imale su slabiji imunološki sustav i veću osjetljivost na bolesti srca.

One su također umirale u mlađoj dobi za razliku od onih koje su živjele u normalnijim uvjetima.