Što zapravo znači intolerancija na određenu hranu?

Ako ste primijetili da vam određene naminirnice izazivaju mučninu, nadutost, zatvor ili čak vrtoglavicu, vjerojatno patite od intolerancije na hranu.

Ako ste intolerantni na fruktozu, ne smijete pojesti više od 20 do 30 g voća. Ako pojedete više, fruktoza se ne može resorbirati i dolazi do fermentacije u debelom crijevu. Higijena je jesti 20-30 g.

Resorpciju fruktoze možete potaknuti tako da dodate čistu glukozu, čisti šećer. No, ima li smisla dodavati šećer da bi mogli pojesti više voća?

Šećer je štetan.

Traubenzucker je fruktoza, agava je fruktoza – pa vi sad računajte.

Kad koristimo žvakače gume u kojima ima sorbitola koji inhibira apsorpciju fruktoze, imamo fermentaciju u crijevima, a često i proljeve.

Ili jedemo puno suhog voća u kojem ima puno sorbitola, pa se događa opet gore navedeno. Sorbitola ima i u kečapu, u senfu.

Ali ga možete uzeti ako ste konstipirani!

Alergija na fruktozu uzrokuje masnu jetru, vjetrove, nesanicu, depresiju, upale.

Industrijska hrana je puna fruktoze i sorbitola.

Obje uzrokuju upalu crijeva.

Imate li ove simptome? Možda ste intolerantni na gluten!

Kod upaljenih crijeva se od triptofana koji dobijemo hranom stvara kinurenin umjesto serotonina. Serotonin nam je potreban za dobro raspoloženje.

Serotonin je potreban za stvaranje melatonina. A melatonin nam je potreban za spavanje.

Sve je povezano kao što vidite

Ako jedeš fruktozu, a ne toleriraš je, tj. ne apsorbiraš, onda hraniš patogene bakterije. A bakterije diktiraju raspoloženje. Između ostalog.

Pa vi sad odlučite što je važnije:

• zdrava hrana ili
• zdrava probava?!