Obilježavanje Svjetskog dana hipertenzije inicirala je Svjetska liga za borbu protiv hipertenzije 2005. godine, otkada se redovito obilježava u cilju podizanja svijesti, informiranja i edukacije opće populacije o prevenciji, otkrivanju i liječenju hipertenzije te posljedično prevenciji moždanog i srčanog udara te drugih srčanih i bubrežnih bolesti.

Tema obilježavanja Svjetskog dana hipertenzije 17. svibnja, koja za razdoblje od 2013. – 2018. godine glasi „Saznajte koliki je Vaš krvni tlak“, osmišljena je da bi naglasila važnost mjerenja i kontrole krvnog tlaka i podignula razinu svjesnosti opće populacije o veličini problema kao i mogućnostima prevencije hipertenzije.

Povišeni krvni tlak ili hipertenzija je tiha podmukla bolest, koja godinama ne mora pokazivati nikakve simptome, dok se ne razviju oštećenja ciljnih organa. Hipertenzija je globalna epidemija i vodeći čimbenik rizika za smrtnost i invaliditet u svijetu. Prema procjenama se 18 % svih smrti na svijetu pripisuje hipertenziji (oko 9,4 milijuna ljudi). Četiri od deset odraslih osoba iznad 25 godina u svijetu ima povišeni krvni tlak. Nažalost, gotovo 50 % osoba s hipertenzijom ne zna da ima povišeni krvni tlak, a pola onih koji za njega znaju ne poduzimaju ništa odnosno niti se liječe medikamentima niti mijenjaju štetne životne navike. To znači da 75 % populacije s povišenim krvnim tlakom na svijetu ima velik rizik za razvoj bolesti srca, moždani udar, bolesti bubrega i iznenadnu srčanu smrt. Jedan od razloga tako lošoj kontroli hipertenzije je to što ljudi nisu svjesni da imaju povišeni tlak. Naime, mjerenje tlaka je osnova, kako u postavljanju dijagnoze tako i u praćenju učinka terapije. Stoga je i tema ovogodišnje Svjetskog dana hipertenzije „Saznajte koliki je Vaš krvni tlak“. Danas je vrlo jednostavno mjeriti krvni tlak, bilo kod liječnika ili uređajima za kućno samomjerenje tlaka. Međutim, treba podići razinu svijesti opće populacije o važnosti mjerenja i kontrole krvnog tlaka. Preporuka je Svjetske lige za hipertenziju da svatko provjeri krvni tlak barem jednom godišnje, a osobe koje boluju od hipertenzije prema preporuci liječnika.

Vrijednosti krvnog tlaka treba snižavati ispod 140/90 mmHg.

Povišen arterijski tlak je glavni nezavisni čimbenik rizika za kardiovaskularni pobol i smrtnost. U Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti glavni uzrok smrtnosti: 2016. godine su bile uzrok smrti u 45 % slučajeva, umrlo je ukupno 23190 osoba, 13136 žena i 10054 muškaraca.

Visoka je i prevalencija hipertenzije, koja, prema istraživanju EH-UH [LP1] provedenim 2005. godine, iznosi 37 % (35,2 % kod muškaraca i 39,7 % kod žena), što znači da svaki treći odrasli stanovnik Hrvatske ima vrijednosti arterijskoga tlaka više od 140/90 mmHg.

Iako je hipertenzija povezana s rizičnim čimbenicima koji se mogu izbjeći i premda postoje učinkoviti lijekovi, istraživanja pokazuju da se ona loše kontrolira. Istraživanjima provedenim u Hrvatskoj 2003. godine (HZA[LP1] ) hipertenzija je zabilježena u 45,6 % muškaraca i 43 % žena odrasle dobi. Od toga je svega 58,6 % stanovnika svjesno svoje arterijske hipertenzije, od njih se liječi 48,4 %, a samo 14,8 % njih ima kontrolirani tlak.

Važno je, stoga, jačati svijest stanovništva o problemu i posljedicama hipertenzije, o mogućnostima prevencije, kontrole i liječenja, a preporučuje se cijeli mjesec svibanj organizirati edukativne javnozdravstvene aktivnosti.

Bitno je naglasiti da se na rizike za razvoj visokog krvnog tlaka može utjecati promjenom štetnih životnih navika:

• smanjenjem unosa soli
• uravnoteženom pravilnom prehranom
• prestankom pušenja
• izbjegavanjem prekomjernog pijenja alkohola
• redovitom tjelesnom aktivnosti
• održavanjem normalne tjelesne težine.

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je nepravilna prehrana odgovorna za oko 50 %, tjelesna neaktivnost za oko 20 % i pretilost za oko 30 % svih hipertenzija.

Isto je tako važno redovito kontrolirati krvni tlak, a kod povišenog tlaka redovito uzimati lijekove prema preporuci liječnika.

Za više informacija, posjetite www.hzjz.hr!