Svjetski dan srca – 29. rujna 2015.

Glavna svrha obilježavanja Svjetskoga dana srca je upozoravanje cjelokupne javnosti na breme srčanožilnih bolesti u suvremenom svijetu, s obzirom na njihov utjecaj na sveukupni pobol i smrtnost pučanstva. Isto tako svrha obilježavanja je i educiranje javnosti o mogućnostima sprječavanja srčanožilnih bolesti. Naime, od tih bolesti umire skoro svaka druga osoba u zemljama tzv. zapadne civilizacije.

Srčanožilne bolesti uzrok su 17,3 milijuna smrti u svijetu godišnje, a procjenjuje se da će do 2030. godine biti uzrokom 23 milijuna smrti. U Hrvatskoj su također na vrhu ljestvice smrtnosti, a od njih je 2014. godine umrlo 24.112 osoba, odnosno 47,4% ukupno umrlih. Analiza po spolu pokazuje da su uzrok su smrti 53,3% umrlih žena (13 800) 41,3% umrlih muškaraca (10 312). Vodeće dijagnostičke podskupine su ishemijska bolest srca s udjelom od 21,3% (10 831) i cerebrovaskularne bolesti s udjelom od 14,4 % (7 300) u ukupnom mortalitetu.

Posljednjih 15-tak godina prisutan je pozitivan trend smanjenja smrtnosti od srčanožilnih bolesti u Hrvatskoj, što je izraženije za cerebrovaskularne bolesti, nego za ishemijsku bolest (43,4% pad smrtnosti za srčanožilne bolesti ukupno od 2000. do 2013., 27,4% za ishemijske bolesti srca, a 46,4% za cerebrovaskularne bolesti (srčanožilne bolest od 572,7/100.000 na 324, ishemijske bolesti srca od 201 na 145,9, cerebrovaskularne bolesti od 176 na 94,5/100.000). No, srčanožilne bolesti su i dalje vodeći uzrok smrtnosti i pobola.

U usporedbi s Europom, Hrvatska sa standardiziranom stopom smrtnosti od 324/100.000 spada među zemlje koje imaju srednje visoke stope smrtnosti. Prosjek za zemlje Europske regije iznosi 342/100.000, a za zemlje EU 208/100.000, dok je raspon stopa za zemlje EU od 107-592/100.000. (Francuska-Bugarska).

Ove godine tema Svjetskog dana srca usmjerena je na stvaranje zdravog okruženja gdje će svaki pojedinac imati mogućnost pravilnog izbora u cilju očuvanja zdravlja srca, kao i sveopćeg zdravlja, uz slogan: «Odabir za zdravo srce, za svakoga i svugdje ».

Naime, često društvo osuđuje samo pojedinca koji boluje od srčanožilnih bolesti – zbog pušenja, prekomjernog unosa hrane i pića, te nevježbanja. Ali okruženje u kojemu živimo, radimo i igramo se može imati značajan utjecaj na našu sposobnost pravilnog odabira za zdravlje srca.

Mnogi su pojedinci “zarobljeni” u svojemu okružju u kojemu se suočavaju s:

• Nedostatkom zelenih površina i sigurnih staza za pješačenje ili vožnju biciklom
• Nezdravim obrocima u školi ili na radnom mjestu
• Prekomjernom ponudom duhanskih proizvoda, alkohola i brze hrane
• Izloženošću duhanskom dimu i unutrašnjim (npr. uporabom krutih goriva) ili vanjskim zagađenjem zraka

Svaki pojedinac ima pravo na mogućnost izbora u svom okruženju, s ciljem očuvanja zdravlja srca, bez obzira gdje živi, radi ili se igra. No svi mi moramo poduzeti aktivnosti kako bismo to ostvarili u vlastitim domovima, u zajednicama u kojima živimo, kao i u našim državama.

Stoga se pridružite svjetskom pokretu za bolje zdravlje srca, za stvaranje okruženja koje omogućuje ljudima zdrave životne navike!