Kako točno tjelovježba pomaže u borbi protiv stresa? Naročito kada se tijekom vježbanja povećava razina hormona stresa, kortizola?

Tjelovježba potiče proizvodnju neurohormona, kao što je norepinofrin, koji su povezani s poboljšanjem kognitivnih funkcija, raspoloženja i učenja. Neka istraživanja su pokazala da nas tjelovježba uistinu čini pametnijima.

Tjelovježba potiče rad fiziološkog tjelesnog sustava, koji je zaslužan za pravilno suočavanje tijela i uma sa stresom.

Kardiovaskularni sustav tijekom tjelovježbe počinje ubrzano raditi, šalje signale živcima i mišićima, a za uzvrat se tijelo svaki put sve bolje nosi sa stresom.

Što više sjedimo, to je komunikacija između različitih organa u tijelu slabija i dolazi do kroničnog stresa u tijelu.

Samo brza šetnja il vožnja bicikla će biti sasvim dovoljna da smanjite razinu stresa. Brojna istraživanja su pokazala da intenzivnija tjelovježba odmah poboljšava raspoloženje, pamćenje, podiže energiju i smanjuje rizik od nastanka depresije, napetosti i tjeskobe.

Ovo je još više iznenađujuće jer intenzivna tjelovježba trenutno povećava razinu hormona stresa, kortizola. Ključna riječ je trenutno.

Nakon nekog vremena se razina kortizola značajno počinje smanjivati, a tijelo preplavljuju hormoni sreće i dobrog raspoloženja - endorfin i serotonin.